Foto: Agencije
Infopunkt

Jesenja sjetva skuplja i do 40 odsto


Do jesenje sjetve u BiH, ostalo je nešto manje od mjesec dana, a ratari ističu da će ove godine jesenje brazde sigurno biti dosta manje nego ranijih godina, jer cijene repromaterijala idu “u nebo”, tako da će ove godine jesenja sjetva biti skuplja i do 40 odsto.

Da je situacija veoma teška, jer poljoprivrednici nemaju novca i već sada je evidentno da će oranice znatno biti manje obrađene, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

– Imamo najave da će cijena mineralnog đubriva da iznosi i do 130 KM za 100 kilograma, da će cijena sjemenske pšenice dostići i 120 KM za 100 kilograma. Dok cijene repromaterijala skaču iz dana u dan, cijene naših proizvoda ostaju iste – kazao je Bakajlić i dodao da je ove godine situacija u kojoj se poljoprivrednici nalaze katastrofalna.

Niko ne zna valjan razlog zbog čega je došlo do većih cijena repromaterijala ove godine i do 40 odsto, ni kada će se taj trend rasta cijena zaustaviti.

– Cijena đubriva u proljećnoj sjetvi iznosila je od 700 do 750 KM po toni, dok je prošle godine bila oko 600 KM, a sad će da bude i 130 KM za 100 kilograma, tako da mi nikakve računice nemamo da sijemo – ističe Bakajlić.

Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, ističe da, iako u jesenjoj sjetvi neće umanjiti oranice koje će zasijati, sigurno je da će agrotehnika izostati.

– Ratari nemaju novca da kupuju mineralno đubrivo koje sada košta i do 130 KM za 100 kilograma. Na pragu smo jesenje sjetve, a repromaterijal je poskupio do 40 odsto. Kada se pogleda sjemenski materijal, đubrivo, a nafta stalno poskupljuju. Prijeti nam neizvjesna jesen, a sa druge strane, pune su štale stoke koju niko ne kupuje – kazao je Radić i istakao da se odmah može očekivati slab rod ozimih kultura.

Ista situacija je i u Federaciji BiH.

– Unazad pet godina, ovo je sigurno najskuplja godina. Mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu budući da je skoro sve duplo poskupjelo – kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivredni proizvođači opravdano strahuju za jesenju sjetvu.

– U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba – ističe Bićo.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Bićo, ne čudi što poljoprivrednici odustaju od dalje proizvodnje.

– Sigurno je da je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se poljoprivrednici odlučuju za manje zasijane površine što svake godine imamo jako niske otkupne cijene svih žitarica – zaključio je Bićo.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da za 10 dana počinje berba kukuruza i da će prinosi biti manji i do 70 odsto.

– Prinosi će biti šaroliki. Imam parcela koje kap kiše nisu dobile više od 100 dana i sigurno je da će tu prinosi podbaciti, dok parcele koje su uz slivove rijeka Save i Drine imaće bolji prinos, ali ni to nije mnogo bolje, budući da nam je suša ove godine sve uništila – kazao je Bakajlić.

nezavisne

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Vrijeme sutra: Pljuskovi i grmljavina u većem dijelu zemlje

K1

Gorivo u Srpskoj opet poskupljuje?

K1

Vlada FBiH ograničila marže na pelet, ali ne i maksimalnu cijenu

K1

Novi požar na Blidinju: Vatra ide ka Masnoj Luci (VIDEO)

K1

Rudari izlaze na ulice: Protesti u Zenici i Sarajevu zbog plata

K1

Poštar sa penzijama bez pritvora: Utvrđuju koliko je novca nestalo

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više