Ptice, slijepi miševi, zečevi, miševi i druga stvorenja se adaptiraju na promjene koje su nastupile s globalnim zagrijavanjem i mijenjaju svoju fizionomiju.
Globalno zagrijavanje preoblikuje našu planetu. Pojačava uragane, izaziva nove požare i isušuje rijeke. Sada naučnici otkrivaju da zbog klimatskih promjena životinje mijenjaju svoj prirodan oblik. Mnoga stvorenja mijenjaju veličinu i oblike određenih dijelova tijela. Nekima rastu veća krila, nekima niču duže uši, a drugima rastu veći kljunovi. Ove promjene se ne dešavaju nasumično, kažu naučnici. Životinje prolaze kroz njih radi bolje regulacije tjelesne temperature – u osnovi radi hlađenja.
Grupa naučnika sa Univerziteta Deakin u Australiji, zajedno sa saradnicima na Univerzitetu Brok u Kanadi, pratili su kako se oko 30 vrsta promijenilo u različitim vremenskim okvirima kao odgovor na porast temperatura. U svom radu pročešljali su skoro 100 prethodnih studija drugih istraživača, neke zasnovane na terenskom radu, neke na laboratorijskim eksperimentima, a druge na ogromnim muzejskim zbirkama koje su decenijama čuvale. Istraživači su pratili poređenja koja datiraju vek ili dva u nekim slučajevima.
Rezultati istraživanja
Za razliku od ljudi, toplokrvne životinje u divljini ne uživaju u luksuzu klimatizacije, pa se moraju osloniti na vlastita tijela kako bi izbjegle pregrijavanje. Oni se rashlaćuju dijelovima svog tijela. Za mala stvorenja poput miševa, repovi rade posao. Za ptice, njihovi kljunovi izjednačuju temperaturu. A slonovi se oslanjaju na svoje velike uši kako bi se rashladili.
U biologiji, ustaljeni koncept nazvan Bergmanovo pravilo kaže da bića koja žive u hladnijoj klimi imaju tendenciju da budu veća i deblja od onih bliže ekvatoru, radi boljeg očuvanja toplote. Životinje prilagođene hladnoj klimi imaju kraće udove i tjelesne dodatke, da bi se zadržala toplota. Iz sličnih termoregulacionih razloga, obrnuto je takođe moguće, u toplijim podnebljima ekstremiteti životinja postaju veći, u odnosu na njihovu veličinu tijela.
Međutim, istraživači nisu sigurni da li je ova promena oblika dobar razvoj ili nije.
– Teško je reći kakve su posljedice. Zavisi od toga da li su ove adaptacije u stanju da idu u korak sa drugim aspektima životne sredine i kakve implikacije imaju na pronalaženje hrane ili izbjegavanje predatora – kaže Sara Vinger, autorka studije.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.