Da je BiH zemlja apsurda, znamo. U prilog tome ide i činjenica da je BiH među najbogatijim evropskim zemljama kada je riječ o pitkoj vodi, a uprkos tome, izdvajaju se milionski iznosi za uvoz vode, što pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Šta pokazuju podaci?
Kako je prikazano u podacima za prvih devet mjeseci ove godine, u BiH su uvezena 40 993 563 kg vode u vrijednosti od 20 085 860 KM, najviše iz Srbije.
U istom periodu izvezeno je tek 22,55 hiljada tona vode, od čega su domaći proizvođači vode zaradili 4 350 632 KM, što je za više od 15 miliona KM manje od cijene uvezene robe.
Proizvod po kojem je BiH “jaka” kada je riječ o uvozu je kamen, bez obzira na to što Hercegovina skriva ogroman potencijal i bogatstvo upravo u kamenu.
Prema dostupnim podacima, zalihe kamena na kojem leži Hercegovina vrijedne su nekoliko milijardi evra. Bez obzira na to, u prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno granita i mermera u vrijednosti od 9,7 miliona, dok ga je izvezeno u vrijednosti od 1,2 miliona KM, piše Večernji list BiH.
Najviše kamena iz BiH uvezeno je iz Turske, Hrvatske, Makedonije, dok je kamena iz BiH najviše izvezeno u Njemačku, Italiju, Srbiju, Hrvatsku…
Frano Oreč iz Posušja, koji se istraživanjem kamena bavi više od 50 godina, smatra kako je veliki gubitak za državu to što se kvalitetan kamen, kakav ima Hercegovina, prodaje u blokovima jer je dobit puno veća kada se prodaje prerađen kamen.
– Hercegovina nema kamene industrije, ali bilo bi dobro kada bi se išlo na tu kartu da se Hercegovina razvija u kamenu – komentarisao je Oreč nedavno za BHRT.
Situacija nije bolja ni kad je riječ o poljoprivredi. Iako je BiH itekako pogodna za proizvodnju voća i povrća, sve češće se ta vrsta proizvodnje gasi jer se domaći proizvođači sve teže nose s ogromnim uvozom proizvoda koji se prodaju po nižim cijenama.
Kada je riječ o krompiru, uvezeno ga je 12,7 hiljada tona, za što je izdvojena 8,85 miliona KM. Kako stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje, najviše krompira uvezeno je iz Holandije, Njemačke, Egipta, Poljske, Mađarske…
Istina, nije ga se samo uvozilo, određena količina bh. krompira završila je širom Evropske unije. Kako stoji u podacima, izvezeno je 3,071 tona krompira, na kojem su domaći proizvođači zaradili 1,8 miliona KM. Paradajza je uvezeno 17,2 hiljada tonag, dok je 1,4 hiljada tona paradajza iz BiH završio na trpezama u Hrvatskoj i Makedoniji.
Grožđe, jedan od proizvoda kojima Hercegovina obiluje, također se uvozilo. Tog voća u prvih 9 mjeseci uvezeno je u vrijednosti od 5,73 miliona maraka, i to najviše iz Italije, Turske i Makedonije.
Pomoći poljoprivredi
Na ogroman nerazmjer, kad su u pitanju uvoz i izvoz, konstantno upozorava i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH, te apeluje da je poljoprivredi potrebna pomoć.
– Poljoprivrednicima je potrebna pomoć. Trenutno zadovoljavamo nepunih 30 odsto potreba države, sve ostalo se uvozi, što je premalo. Moramo se osvijestiti i oživiti proizvodnju – kazao je Bićo.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.