Prije nastanka Zemlje i drugih planeta u našem Sunčevom sistemu, moguće je da su oko Sunca bili džinovski prstenovi prašine, slični onima oko Saturna, pokazala je nova studija astronoma sa Rajs univerziteta u Hjustonu.
Pretpostavlja se da su upravo ti prstenovi spriječili Zemlju da izraste u “super Zemlju”, odnosno tip planete koja je, prema navodima NASA, duplo veća od Zemlje sa 10 puta većom masom.
Nešto se dogodilo u Sunčevom sistemu što je spriječilo Zemlju da postane mnogo veća planeta.
– Postojanje “super Zemlje” u drugim solarnim sistemima, međutim, otvorilo je neka pitanja na koja astronomi još uvijek nemaju odgovor, a jedno od njih je i zašto takva vrsta planete ne postoji u našem Sunčevom sistemu, ako je njihova pojava tako česta – rekao je jedan od autora studije, Andre Izidoro.
U pokušaju da odgovore na to pitanje, Izidoro i njegove kolege su kreirali kompjutersku simulaciju modela formiranja Sunčevog sistema.
Te simulacije su pokazale da oko mladog Sunca postojala područja visokog pritiska gasa i prašine i da su najvjerovatnije nastala kada su se čestice, koje su se kretale prema Suncu zbog njegove snažne gravitacije, zagrijavale i oslobađale velike količine gasa, prenio je “Lajv sajens”. Naučnici vjeruju da su potom čvrste čestice, poput prašine, počele da se gomilaju u tim područjima, pa su tako stvoreni prstenovi.
Prema simulacijama, najbliži prsten Suncu formirao je planete unutrašnjeg Sunčevog sistema – Merkur, Veneru, Zemlju i Mars. U srednjem prstenu formirale su se planete spoljašnjeg Sunčevog sistema, dok je najudaljeniji prsten formirao komete, asteroide i druga mala tijela u Kojperovom pojasu, odnosno području van orbite Neptuna.
Astronomi su ustanovili da bi došlo do stvaranja “super Zemlje” ako bi unutar simulacije odložili formiranje srednjeg prstena.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.