Kapi za nos su nezamjenjive u tretiranju simptoma prehlade, ali mnogi ne uzimaju u obzir upozorenje da se smiju koristiti samo nekoliko dana.
Specijalista otorinolaringologije, Vladan Šubarević, je objasnio kada dolazi do zavisnosti od kapi za nos i koliko ona može da bude opasna.
– Oboljenje Rhinits medicamentosa koje se u praksi ogleda kao zavisnost od upotrebe vazonkstriktornih kapi ili sprejeva za nos je sve češće, prije svega u mlađoj i srednjoj populaciji ljudi i učestalost pojavljivanja se kreće od jedan do devet procenata, što je jako veliki broj – priča doktor Šubarević.
U pitanju su, kako kaže, hronične upalne promjene nosne sluznice izazvane pretjeranim korišćenjem nazalnih vazokonstriktornih kapi ili sprejeva.
– Treba ih koristiti selektivno, samo u određenim situacijama i, poželjno, po savjetu ljekara. Svakako je savjet da se koriste modernije generacije lijekova na bazi imidazolina, koji su mnogo bezbjedniji i efikasniji i mnogo rjeđe izazivaju medikamentozni rinitis. Stariji nazalni dekongestanti su uglavnom derivati na bazi efedrina i oni su relativno brzo pacijenta vodili ka medikamentoznom rinitisu i bolesti zavisnosti, ponekad već nakon desetak dana svakodnevne upotrebe – ističe doktor.
Kako se stvara zavisnost od kapi za nos?
– Uzroci ove pojave su realna potreba ljudi koji imaju probleme sa disanjem na nos izazvane različitim oboljenima, od kojih su najčešća alergijski i vazomotorni rinitis, ponavljani akutni rinitisi (kijavice), devijacija nosnog septuma, nosni polipi, ali i velika efikasnost nazalnih dekongestiva da brzo daju efekat i olakšaju tegobe. Zbog toga se ljudi veoma lako odlučuju da koriste ove preparate kako bi sebi olakšali disanje, naročito tokom noći. Ovi lijekovi djeluju na krvne sudove u sluznici nosa preko receptora tako što dolazi do skupljanja tih krvnih sudova i na taj način se smanjuje edem i sekrecija u nosu i značajno olakšavaju postojeće tegobe – objašnjava dr Šubarević.
Osobe koje imaju hronične smetnje i otežano disanje na nos lako, često i predugo koriste nazalne dekongestive jer im, bar u početku, brzo i efikasno pomažu. Ali vremenom polako dolazi do obrnutog efekta.
– Periodi poboljšanja disanja na nos su sve kraći, a između toga dolazi do još težeg disanja na nos, što je opet razlog da se dekongestivi koriste sve više i sve češće i tako se ulazi u začarani krug. Razlog za to su hronične promjene koje se razvijaju u sluznici nosa kod zloupotrebe dekongestiva. Vidljivi rezultat je upadljivi otok kompletne nosne sluznice, koji u značajnoj mjeri smanjuje prostor za disanje, ali se slabi i nazocilijarna funkcija, koja je od velike važnosti za funkciju nosa – dodaje ljekar.
Opasne posljedice – od atrofije sluznice do ivice depresije
– Pacijenti sa medikamentoznim rinitisom navode često ili stalno otežano disanje sa povremenim naletima sekrecije, što takođe vodi u hronično disanje na usta, suvoću u ustima i hrkanje. Ove tegobe nagone pacijenta da sve češće koriste ove preparate i u praksi sam nailazio na pacijente koji su koristili jednu bočicu spreja dnevno, a pojedini su išli dotle da bočicu sa sprejom nisu ispuštali iz ruke – dodaje.
A to može da izazove brojne posljedice.
– Tokom vremena sluznica nosa može da ode u atrofiju sa krastama i u nos bez ikakve funkcije. Svi pacijenti sa ovim problemom navode da im je kvalitet života značajno smanjen, a pojedini su bili na ivici depresije zbog toga – priča doktor Šubarević.
Liječenje
Liječenje zavisnosti od kapi za nos prije svega podrazumijeva da se prestane sa korišćenjem ovih preparata.
– Kao i kod svake bolesti zavisnosti, kod pacijenta mora da postoji svijest o problemu i želja i volja da se problem riješi. Terapija koja se koristi kod ove bolesti zavisnosti je uglavnom vezana za nazalne kortkosteroide i u manjoj mjeri antihistaminike i sprejeve morske vode sa dodatkom eukaliptusa. U dogovoru sa svojim ljekarom, pacijent mora postupno da smanjuje korišćenje nazalnih dekongestiva, a za to vrijeme se po uputstvu lijekara koriste nazalni kortikosteroidi u kombinaciji sa drugim lijekovima, koji lagano smanjuju formirane otoke u nosu i potrebu za ponavljanom upotrebom nazalnih dekongesiva. U ekstremnim slučajevima se rade i manje intervencije u vidu intranazalnog ubrizgavanja kortikosteroida. Liječenje je individualno i nekada je rezultat potpun i za mijesec dana, a ponekad traje šest do 12 meseci ili duže – dodaje ljekar.
Nova.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.