Danas je posljednji dan pregovora u Neumu o reformi Izbornog zakona, koji s prekidima traju već nekoliko mjeseci ali bez vidljivog pomaka.
Posrednici u pregovorima američki predstavnik za izbornu reformu Metju Palmer i predstavnica EU Angelina Ajnhorst juče su izrazili blagi optimizam da bi do konačnog rješenja moglo doći, međutim s obzirom na značajno udaljene stavove SDA i HDZ-a kao presudnih faktora u ovom procesu, teško je očekivati značajan napredak.
Predstavnici Demokratske fronte, Naše stranke i Socijaldemokratske partije odbili su u ovakvim političkim okolnostima poslati svoje delegacije, zbog bolokada i generalno politike Milorada Dodika ali i zbog odbijanja da se njihovi prijedlozi rješenja izborne reforme nađu na stolu.
Palmer i Ajnhorst mjesecima trpe značajne kritike prvenstveno od probosanskih stranaka da drže stranu HDZ-u, legitimišu blokade Dodika i nastoje dodatno produbiti političke podjele unutar Federacije BiH. Oni su se u decembru nakratko povukli iz procesa da bi ipak u Neumu, mjesec dana kasnije, odlučili nastaviti započeti proces.
Medijatori su saopštili da je napredak u smislu tehničkih izmjena Izbornog zakona vidljiv, međutim, isti nema bilo kakav značaj ako se ne postigne kompromis o političkim pitanjima.
Zvanične informacije o sadržaju prijedloga o rješenju izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda, niti o samom toku pregovora, nisu dostupne javnosti, međutim nezvanične informacije govore da je za izbor članova Predsjedništva ponuđen elektorski način biranja, na način da svaki kanton daje određeni broj elektora u skladu s brojem stanovnika. Međutim, predsjednik HDZ Dragan Čović traži dodatne garancije.
S druge strane SDA traži, a što je ranije ponovljeno više puta, da se reduciraju ovlasti Doma naroda Federacije BiH na mogućnost zaštite jasno definisanih vitalnih nacionalnih interesa, što je u više navrata ranije odbijeno. HDZ insistira na principu “legitimnog predstavljanja”, koji suštinski omogućava da u domove naroda delegate iz pojedinih etničkih klubova, Hrvate, Srbe i Bošnjake većinski biraju samo pripadnici njihove etničke zajednice.
Indikativno je da je prvi dan pregovora visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio da će opšti izbori 2022. godine sigurno biti održati i time oslabio poziciju HDZ. Moguće da je to urađeno u dosluhu sa Amerikancima da se izvrši dodatni pritisak na HDZ. Isto tako predstavnici američke ambasade juče su jasno stavili do znanja da je mišljenje Venecijanske komisije od neprocjenjive važnosti u procsu izborne refrome, a na isto se ranije pozvao predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekavši da će prihvatiti svako rješenje koje se temelji na mišljenju Venecijanske komisije.
S obzirom na dosadašnji tok pregovora, dijametralno suprotne stavove o najvažnijem pitanju, ovlastima Dom naroda FBiH, insistiranju HDZ-a da Federaciju BiH vrati u 1995. godinu, bojkot građanskih stranaka, izbornu godinu i generalno stalnu političku kirzu koju živimo, teško je očekivati da danas dođe do nekog konačnog rješenja.
klix.ba
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.