Problemi u poslovanju gurnuli su lani 137 preduzeća u Republici Srpskoj u stečaj, a ta sudbina zadesila je najveći broj sa područja Banjaluke. Naveli su to u Poreskoj upravi RS ističući da je lani pokrenuto 48 stečajeva više u odnosu na godinu ranije.
– Najviše stečajnih postupaka u 2021. godini pokrenuto je na području Banjaluke – naveli su u Poreskoj upravi.
Dodali su da je u prošloj godini pokrenuto i 225 likvidacionih postupaka, najviše na području Banjaluke, Prijedora, Doboja, Bijeljine, Zvornika i Trebinja.
Najveći broj preduzeća u stečaju završi likvidacijom i brisanjem, a to potvrđuje i stečajna upravnica Nataša Kosić.
– Većina firmi ode u stečaj zbog prezaduženosti i rijetki su primjeri da se postupak uspije okončati reorganizacijom i oživljavanjem preduzeća – rekla je Kosićeva. Ističe da je logično da je najveći broj postupaka pokrenut u Banjaluci, jer tu i posluje najveći broj firmi.
Kosićeva ističe da je potrebno više pažnje obratiti na upravljanje preduzećima jer to treba da rade stručni ljudi.
– Ukoliko firmu ne vodi adekvatna osoba, ona ne može da procijeni koji je to stepen zaduženosti koji preduzeće može podnijeti a da ne dođe do stečaja. Smatram da je ključna edukacija onih koji pokreću biznise jer kad dođe do toga da se podnosi zahtjev za stečaj, onda je već kasno – kazala je Kosićeva.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je za Glas Srpske da ekonomija banjalučke regije čini oko 60 odsto ukupne ekonomije Republike Srpske.
– Smatram da je i dalje mnogo više novoregistrovanih firmi nego što je onih u kojima je pokrenut stečaj. Kada bi se više pridržavali slova zakona, stečajnih postupaka bilo bi više. Međutim, praksa je takva da firme odlaze u stečaj kada dospiju u fazu prezaduženosti i kada više nema izlaza – rekao je Račić.
Izrazio je nadu da će institut predstečajnog postupka poravnanja doprinijeti da dio firmi kojima prijeti stečaj ipak uspije da se izvuče kroz reprograme dugova sa povjeriocima, te da nastavi dalje sa radom.
Račić je istakao da je i privreda na području regije zabilježila pozitivne trendove na kraju prošle godine, koji prate trendove na nivou Republike, i naglasio da je to dobra polazna osnova za još bolje rezultate u ovoj godini.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.
1 komentar
I u stečajnom postupku najdeblji kraj izvuku radnici,koji pored toga što ostanu bez posla,u dosta slučajeva ostanu i bez zakonski određenih otpremnina.Zakon je jasan,međutim nema ko da ga provede,ja lično od 2019.godine imam pravosnažno sudsko rješenje za naplatu otpremnine(za 19.godina radnog staža 3200 KM plus kamata),sve je to potvrđeno i na privrednom sudu,u međuvremenu je veći dio imovine preduzeća prodan,a za pedesetak radnika nije bilo ni feninga,vlasnik preduzeća posjeduje i druge firme i imovinu međutim nema mehanizma kako bi legalno naplatio svoje potraživanje od njega,para nemam za pokretanje novih parnica i vjerovatno će uskoro da neko kaže da je moje potraživanje zastarjelo,nevjerovatno ali istinito,kad su ovakvi privrednici u pitanju nema veze njihova politička pripadnost,svi su zaštićeni.I ne bi mi toliko značilo da svakodnevno ne vidim kako oni koji su zaposleni u državnim ustanovama naplate svaki fening svojih potraživanja,regrese,otpremnine,bjeli hljeb i još masu toga,kao što vidim kako zbog dugovanja se građanima oduzme automobil,stan,zakon bi trebao obezbjediti da svi mogu naplatiti svoja potraživanja i da presude ne budu samo mrtvo slovo na papiru.