Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić poručila je da je veoma značajno njegovati srpski jezik, posebno u vremenu kada su nam posredstvom novih tehnologija strane riječi postale “domaće”.
– Na nama je da njegujemo ono što je Vuk Karadžić kao reformator srpskog jezika govorio – da smo onoliko veliki narod koliko čuvamo svoj jezik i da ukoliko nemamo jezik i pismo narod će nestati i izgubiti se – rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci na obilježavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Prema procjenama stručnjaka, upozorila je ona, očekuje se da u svijetu do 2050. godine nestane oko 90 odsto sadašnjih svjetskih jezika.
– Veliki je zadatak pred nama, treba da njegujemo srpski jezik i naše pismo, posebno mlađe generacije koje sve više korištenjem društvenih mreža u svakodnevnom govoru primjenjuju strane riječi koje se odomaće u svakodnevnom govoru – istakla je Trivićeva.
Profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji Branka LJubojević kaže da je srpski jezik odgovornost svakog pojedinca koji ga govori, a ne isključivo institucija.
– Srpski jezik i ostali manji jezici su izloženi uticaju engleskog jezika, s obzirom na razvoj informatičkih tehnologija. Sve češće se u našem okruženju govori o ugroženosti jezika i ćirilice, međutim, ne vidim tu ugroženost, osim u nekim ličnim odlukama da pišemo latinicom ili da koristimo riječ ivent umjesto događaj, ili lajk umjesto sviđanje ili dopadanje – rekla je LJubojevićeva.
Ona je dodala da lakoća u pravljenju grešaka i nemarnosti prema jeziku je ono što više šteti jeziku nego upotreba pisma ili neke riječi koja zvanično ne pripada srpskom jeziku.
Bibliotekar u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske Suzana Pešević Stojanović kaže da su društvene mreže dobar primjer koji pokazuje da se svi trude da što manje vremena potroše da bi što više rekli.
– Emotikoni i skraćenice mnogo narušavaju jezik, često ćemo vidjeti da pišu “nzm” umjesto ne znam iako ima samo nekoliko slova više. Na to se može uticati osvješćivanjem, naročito mladih – rekla je Stojanovićeva.
Generalna skupština UNESKO je 1999. godine proglasila 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.