Uprkos ubjedljivom rezultatu od 43 odsto osvojenih glasova na parlamentarnim izborima, što će im donijeti oko 120 mjesta u Narodnoj skupštini, Srpska napredna stranka moraće, ipak, da nađe koalicionog partnera, ili više njih, za formiranje buduće vlade.
Naprednjaci, koji su punu moć pokazali na glasanju za predsjednika, nisu uspjeli da obezbijede apsolutnu većinu, pa će izborni kapital morati da podijele sa nekom od lista čiji će predstavnici sjedeti u budućem sazivu parlamenta.
Lider SNS, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još u izbornoj noći najavio je da će njegova stranka razgovarati sa svim političkim faktorima, uključujući i stranke koje su na suprotnom političkom i programskom polu. On je iscrtao i foto-robot budućih partnera u vlasti.
– Vodićemo računa prilikom formiranja Vlade i nećemo ulaziti u saradnju sa onima koji su neodgovorno zloupotrebljavali ukrajinsku krizu. Srbija će morati da izabere svoju budućnost. Razgovaraćemo zato sa svima, čak i onima koji su najudaljeniji od nas, jer nas čekaju teška vremena. Srbija će imati stabilnu vladu – rekao je Vučić.
Kako sada stvari stoje, naprednjaci mogu da naprave većinu, doduše tijesnu, sa manjinskim kolicijama Mađara i Bošnjaka. Uprkos tome, spekuliše se da će Vučić, ipak, ići na varijantu šire koalicije, kako ne bi zavisio od “jedne ili dvije ruke” u skupštinskim klupama. Uostalom, lično opredjeljenje da “politika nije puka matematika” dokazao je nakon prošlih izbora, kada je u vlast pozvao socijaliste, iako su komotno mogli sami da vladaju. Takođe, jedan od scenarija je paket sporazuma “parlament – Beograd”, koji bi podrazumijevao isti model saradnje za formiranje vlasti u glavnom gradu i na republičkom nivou.
Naprednjacima su već otvorena vrata saradnje sa SVM, koji će najvjerovatnije imati šest poslanika. Dvije stranke već godinama imaju bliske veze, koje su overene trijumfom Fidesa aktuelnog premijera Viktora Orbana u Mađarskoj. U slučaju sklapanja postizbornog dogovora, Srbija bi dobila “knap” parlamentarnu većinu od 126 narodnih poslanika.
Kritična masa za novu vlast mogla bi lako da bude pojačana i sa tri mandata bošnjačke liste “Muftijin amanet”, u kojoj glavnu riječ vodi Stranka pravde i pomirenja Usamea Zukorlića. Još prije izbora bilo je riječi da bi stranka koju je osnovao pokojni muftija mogla dublje da uđe u saradnju sa SNS, pa i da dobije resor u novoj vladi.
Prirodan put SNS do izvršne vlasti, po mnogima, vodi preko socijalista, sa kojima su naprednjaci još prije izbora dogovorili stratešku saradnju. Skok dačićevaca od oko 100 000 glasova međutim dodatno je ojačao njihov legitimitet za pregovore o nastavku partnerstva sa SNS. Štaviše, Ivica Dačić već nedjeljama u političkim kuloarima figurira kao budući premijer.
Ove spekulacije još u izbornoj noći, sa dozom dvosmislenosti, prokomentarisao je i lider naprednjaka: “Jeste, svi pričaju o tome. Samo neka pričaju.”
Vučićeve riječi tumače se kao njegov pokušaj da prikrije postizbornu kombinatoriku, ali, sa druge strane, i kao poruku Dačiću da ne pretjeruje sa apetitom prilikom raspodjele funkcija.
Kako bi opozicija reagovala na eventualnu ponudu SNS za ulazak u Vladu, zasad je nepoznanica. Razgovore uglavnom ne isključuje niko, ali zasad nema pokazatelja da je novo političko partnerstvo uopšte moguće.
Milica Đurđević Stamenkovski, koja predvodi Srpsku stranku Zavetnici, kaže da bi se odazvala pozivu za razgovor sa Vučićem.
– Ako poziva bude, odazvaćemo se. Ali Zavetnici sebe ne vide u Vladi. Ostaćemo državotvorna opozicija – poručila je.
Lider koalicije Nada Miloš Jovanović kaže da se ne vidi u društvu naprednjaka, ali ne apsolutno.
– Nismo ni otvoreni ni zatvoreni. Volio bih da mogu da sarađujem sa SNS, ali mislim da je to nemoguće – rekao je.
Ni predsjedniku Pokreta Dveri Bošku Obradoviću nije sporno da se razgovara sa naprednjacima, ali tvrdi da neće ulaziti u vlast po svaku cijenu.
– To posebno važi za aktuelnu vlast, čiji smo ljuti kritičari – objasnio je.
Socijalisti će u novom sazivu parlamenta najvjerovatnije imati 32 poslanika, što će približno biti isto koliko su imali i u prošlom skupštinskom sastavu. Ipak, postigli su znatno bolji rezultat nego 2020. godine – ubilježili su oko 100 000 glasova više. U sjedištu SPS ovaj skok su objasnili dobrom kampanjom, kao i harizmom advokata Tome File, koji ih je kao kandidat za gradonačelnika Beograda pogurao i na republičkom nivou.
Nema sumnje da su na rast SPS uticali i događaji u Ukrajini, budući da ona važi za partiju otvorene proruske orijentacije. Ona je vezala za sebe značajan dio proruskog i anti-NATO biračkog tela. Glasači ovog profila ne zaboravljaju 1999. godinu i snažno se protive secesiji Kosova i Metohije, što se sve, u kombinaciji sa idejom socijalne pravde, našlo u dobitnom predizbornom programu socijalista.
novosti.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.