Građani Srpske koji slave Đurđevdan i Markovdan već su se našli na velikim mukama zbog drastičnog poskupljenja prasadi i ostalih namirnica čiju kupovinu nijedno domaćinstvo ne može da izbjegne.
Mnogi još vagaju da li će uopšte praviti veća slavlja ili će, kao tokom dvije prethodne godine epidemije, za trpezom okupiti samo one najbliže.
Naime, prošle i pretprošle godine masovna okupljanja nisu izostala zbog nemaštine, nego zbog činjenice da je tako bilo najbolje, kako bi se izbjeglo širenje korone.
Kada smo napokon dočekali da, bar što se tiče ovog virusa, više nema nikakvih preporuka i prepreka u pogledu okupljanja, pritisla su nas nova ograničenja, oličena u cijenama hrane koje nikada nisu bile više.
Poskupljenja
Primjera radi, u januaru ove godine kilogram žive vage prasića koštao je oko pet, a uzgajivači poručuju da par dana pred Đurđevdan treba da računamo na cijenu od devet KM. To znači da će pečenica od 30 kilograma koja je za Svetog Jovana koštala oko 150, sada koštati 270 KM ili za čak 80 odsto više.
U ovom periodu značajno je poskupjelo i ulje, brašno, povrće, meso, prije svega piletina, kao i svi ostali prehrambeni artikli koje domaćice koriste u pripremanju slavskih trpeza. Primjera radi, prosječna cijena ulja početkom godine u Srpskoj se kretala oko od tri do četiri marke, dok sada litar u prosjeku košta oko šest KM ili skoro duplo više. U ovom periodu, vreća brašna je sa 22 poskupjela čak na 37 KM.
Ovi podaci potvrđuju da će slave koje predstoje domaćine kudikamo više koštati nego što je to bio slučaj sa, na primjer, proslavom Svetog Jovana. Od tada, pa do danas, prošlo je tek nešto više od tri mjeseca, ali je činjenica da su u ovom kratkom periodu mnoge porodice u Srpskoj dodatno osiromašile. Sa značajnim poskupljenjima borimo se još od prošle godine, ali su cijene hrane u Srpskoj, po izbijanju rusko-ukrajinske krize, bukvalno eksplodirale. Praktično, nema namirnice koja u ovom periodu nije otišla za najmanje 30-40 odsto, dok su cijene nekih proizvoda uduplane.
U krugu porodice
Zato ne čudi što građani Srpske mahom odlučuju da predstojeće slave proslave skromnije, ali ne zato što žele nego što, naglašavaju, tako moraju.
– Mislio sam, čim se situacija s koronom smiri, da za slavskim stolom okupim sve drage ljude, koji su mi nekada dolazili na Đurđevdan i s kojima dvije godine pošteno nisam sjeo i proveselio se. I prije ove krize cijene nisu bile nimalo povoljne, ali ovo što nas je sad zadesilo ne pamtim. Po nekoj slobodnoj računici, trošak slave je zbog svih ovih poskupljenja maltene skočio za 50 odsto. Ko prima penziju, ali i radnici koji imaju male plate, zaista ne mogu da se nosi sa ovom skupoćom. Još se lomim, ali ću Svetog Đorđa, najvjerovatnije, opet proslaviti s djecom i najbližom familijom, baš kao u koroni – kaže Živorad V. iz Banjaluke.
U udruženjima potrošača naglašavaju da, s obzirom na nezapamćena poskupljenja koja nas sve više pritiskaju, raste broj onih koji će upravo ovako svetkovati predstojeće slave – svečano, ali skromno.
Posao i za restorane
U Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora ističu da je činjenica da će mnogi, ma koliko željeli da se u većem broju okupe i provesele, Đurđevdan i Markovdan proslaviti bez puno gostiju.
– To svakodnevno čujemo u razgovoru sa članovima porodice, prijateljima, komšijama. Mnogi građani, naime, ove godine jednostavno ne mogu da se upuste u masovnija slavlja, jer su cijene takve da ne ostavljaju puno prostora za neko veće trošenje. Naravno, ima ljudi koji će i ove godine slaviti u restoranima, jer im to njihova primanja dozvoljavaju, ali je, svakako, više onih koji smanjuju i broj gostiju za slavskom trpezom – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka ovog udruženja Murisa Marić.
Podsjeća da smo sa ovakvom praksom počeli još pre dvije godine, kada je krenula epidemija korone.
– Ranije smo broj gostiju na slavama ograničavali zbog korone, a sad zbog previsokih cijena. Malo ko se danas usuđuje da troši više nego što mora, jer se ljudi plaše šta bi moglo da ih dočeka u skoroj budućnosti. Strahuju od dolaska nekih težih vremena, pa ne smiju da se razbacuju. Takođe, veoma brzo će nam zakucati jesen na vrata, kad se mora obezbijediti ogrijev i djeca spremiti u školu, a sve su to izdaci koji dodatno opterećuju budžete većine porodica – poručuje Marićeva.
Potražnja za prasićima standardna
Uprkos značajnom poskupljenju žive vage, uzgajivači ističu da potražnja za prasićima nije u padu.
– Tačno je da su prasići poskupjeli, ali drastično su otišle i cijene drugih namirnica. Meso, u globalu, jeste najveća stavka za slavu, ali mnogi građani žele da imaju pečenicu na stolu, zbog čega je i prodaja u granicama u kojima je bila ranijih godina – ističe za Srpskainfo predsjednik predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić.
Dodaje da, međutim, ljudi često pretjeruju, kupujući daleko veće prasiće nego što im je potrebno.
– Ne gledaju koliko će imati gostiju, pa im poslije slave ostane i po 10-15 kilograma mesa. A to nije samo skupo, nego i apsurdno. Nekad su to ljudi radili jer je bio običaj da se gostima pakuje hrana, ali taj običaj se u velikoj mjeri izgubio. Ipak, neki i dalje kupuju više nego što im je, realno, potrebno – kaže Maljčić.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.