Preseljenje firme u Srpskoj nije ni malo jednostavan posao, a da je i skup potvrdio je banjalučki preduzetnik kojeg je promjena adrese firme koštala skoro 700 KM.
– Zbog promjene adrese firme morao sam se obratiti notaru i ta usluga me koštala 280 maraka. Nakon toga, odlazim u APIF čiju uslugu plaćam 35 KM, plus objavu u Službenom glasniku Republike Srpske koja iznosi tačno 49,14 KM. Ono što me najviše zateklo je cijena sudske takse, koju sam platio 320 maraka – kazao je on za BLportal.
On je istakao da se, osim adrese, ništa nije mijenjalo, jer je djelatnost firme ostala ista, kao i da se naknadno ispostavilo da mu je tako velika sudska taksa naplaćena, jer je u međuvremenu mijenjao ličnu adresu stanovanja.
I bez te stavke, običnu promjenu adrese, odnosno sjedišta firme, platio bi 185 KM, jer je to zvanična cijena prema Zakonu o sudskim taksama Republike Srpske, potvrdili su za BL portal u Okružnom privrednom sudu Banjaluka.
U konkretnom slučaju, sudija je, u skladu sa aktuelnom taksenom tarifom koja je sastavni dio Zakona o sudskim taksama, naplatio 135 KM za promjenu adrese firme, dodatnih 135 KM zbog toga što je osnivač mijenjao svoju kućnu adresu, a sve to je koštalo i dodatnih 50 KM koliko sud naplaćuje samo što dostavi upisane podatake “Službenom glasniku Republike Srpske” čiju objavu je opet posebno platio preduzetnik.
Sudskim tarifama bio je zatečen i predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Saša Trivić, koji priznaje da ga je preregistracija djelatnosti prilično koštala, jer je za svaku poslovnu jedinicu morao da plati oko 200 KM.
– Mi smo predlagali da se to sa suda izmjesti u APIF i onda bi to bilo jeftinije. Treba da težimo rješenju kao što je u Srbiji. Kod njih Agencija za privredne registre to rješava i sve ide puno brže, lakše i jeftinije. Ovako ste primorani da idete od institucije do institucije. U svakom slučaju treba mijenjati sistem u smislu pojednostavljenja i na taj način bi mnogo toga i pojeftinilo – kaže Trivić.
Dodaje da je Unija dobijala pritužbe poslodavaca koji smatraju da je “borba” oko papira i teška i skupa.
Iz Ministarstva pravde RS uvjeravaju da su proteklih godina smanjivali iznose, a u nekim slučajevima i ukidali sudske takse. Kada je u pitanju taksa za promjenu sjedišta firme, prije dvije godine je umanjena za deset odsto.
– Često imaju određene promjene u sudskom registru, poput promjene adrese, a to radi administracija. To ne može da radi samo jedan radnik, nije to baš jednostavno. U odnosu na naše okruženje naši troškovi su minimalni u skladu sa mogućnostima – rekao je za BL portal pomoćnik ministra pravde Slobodan Zec.
On uvjerava da je Vlada, kada su u pitanju sudske takse, maksimalno izašla u susret privrednicima kako bi se stvorio povoljniji poslovni ambijent.
– Koliko smo mogli – ukinuli smo. Međutim, postoje određene takse koje nismo mogli iz razloga što adminstracija proizvodi kakav-takav trošak – kaže Zec.
U Privrednoj komori Srpske navode da se privrednici u posljednje vrijeme i ne žale mnogo zbog troškova kod osnivačkih akata. Takođe ističu da godinama ukazuju na problem fiskalnih i parafiskalnih nameta koji znatno otežavaju rast i razvoj privrede.
– Ono što je evidentno je da će jedan dio tih nameta biti smanjen ili ukinut, a formirano je i radno tijelo, dok će neki ostati takvi kakvi jesu. Ono čemu mi težimo je da pojedinačno utvrdimo na osnovu kog propisa određeni nameti postoje, za šta se i u kojem iznosu izdvajaju sredstva i kako se troše. Namjera nam je da vidimo koja je svrsishodnost svakog pojedinačnog nameta i sigurni smo da ima prostora da se dobar dio njih ukine ili smanji – kaže portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Ove godine analiza, iduće novi zakon
Iz Ministarstva privrede i preduzetništva objašnjavaju da je Vlada RS na osnovu prijedloga i preporuka u martu 2020. godine smanjila takse kroz nekoliko zakonskih rješenja koja su na snazi od početka 2021.
– Zakonom o posebnim republičkim taksama propisano je smanjenje takse za 30% u prošloj i ovoj godinu, s tendencijom da ova zakonska obaveza bude ukinuta. Ukupno po ovom osnovu uštede za poslovnu zajednicu iznose oko 10 miliona KM od čega prve godine tri miliona KM, 2022. još tri miliona KM, a 2023. godine slijedi potpuno ukidanje – navode iz ministarstva.
Napominju da su krajem prošle godine usvojeni i dodatni propisi, pa je došlo do smanjenja parafiskalnih nameta i kroz Posebni republičkutaksu, za dodatnih tri miliona KM.
– Ukinuta je obaveza plaćanja takse za isticanje poslovnog imena, što za privrednike predstavlja uštedu od 17 miliona maraka. Krajem 2021. godine došlo je do izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te je na taj način omogućeno da se izgradnja poljoprivrednih i proizvodnih objekata u oblasti prerađivačke industrije oslobađa od obaveze plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, što ukupno predstavlja 20 miliona maraka – navode iz Ministarstva.
Ujedno obećavaju da će u ovoj godini analizirati postojeća rješenja u vezi sa Zakonom o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti i da će dogodine pripremiti novo zakonsko rješenje na osnovu mišljenja Zanatsko-preduzetničke komore RS, kao i jedinica lokalne samouprave, preduzetnika i svih ostalih zainteresovanih strana.
BL portal
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.