Cijene ulja, mesa, mlijeka, ali i hljeba su toliko posljednjih godinu rasle da su građani u BiH primorani voće i povrće kupovati na komad, a meso na grame.
Poskupljenja su najteže pala najosjetljivim i unajugroženijim grupama društva, među kojima je najviše penzionera.
– Inače nisam osoba koja se žali na bilo šta, ali, kada dođem u trgovinu i vidim cijene koje već godinu dana iz dana u dan rastu, dođe mi da plačem. Dok platim režije, kupim lijekove, tek mali dio novca ostane za hranu, a mjesec dana treba živjeti i jesti – kaže mostarska penzionerka.
Kako dodaje, da joj ne pomažu djeca, vjerovatno bi više dana u mjesecu bila gladna nego sita.
– Teško je onome ko nema nikakvu pomoć sa strane, jer se od penzije koliku velika većina nas prima, uz sva poskupljenja, ne može dostojno preživjeti mjesec. Žalosno, ali istinito – priča ova starica.
Po voće i povrće uglavnom se ide na tržnicu, jer su cijene niže nego u trgovinama. Ali, trgovci ističu kako je osjetan i pad kupovne moći, pa građani kupuju manje količine hrane.
– Ljudi kupuju hranu, jer se bez nje jednostavno ne može. Imate socijalni raspon kao i u svemu. Oni koji imaju više novca, više kupuju, kao i do sada, dok ljudi s manjim prihodima kupuju još manje količine – kazali su za BHRT prodavači s banjalučke tržnice.
Nešto niže cijene na tržnici ne prate i one u trgovinama, tako da za brašno, ulje, meso građani više nisu sigurni koja je cijena na dnevnom nivou. U samom vrhu proizvoda koji su drastično poskupljivali našlo se suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u RS-u podizali i tri puta u istom danu, pa je u vrlo kratkom roku uduplana.
Poskupljenja su, istina, prema podacima iz EU, zabilježena svugdje, ali je nelogično to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenata i nakon poskupljenja niže nego u BiH.
Prema podacima koje je objavio BHRT, litra ulja u BiH je 3,3 evra (6,45 KM), 1,3 evra (2,54 KM) u Velikoj Britaniji 1,49 evra (2,91 KM) u Belgiji, 1,7 evra (3,33 KM) u Italiji, 1,5 evra (2,93 KM) u Srbiji, 1,8 evra (3,52 KM) u Crnoj Gori. I dok cijene rastu, kupovna moć građana sve više pada. Sve se to, naravno, odrazilo i na pad prometa u mesnicama.
Kako su ranije najavili iz Spoljnotrgovinske komore BiH, moguća je nestašica svinjskog i junećeg mesa jer domaći farmeri pokrivaju tek 30 odsto tržišta. Inače, kilogram telećeg buta košta 28 maraka, junećeg 19,50 KM, svinjskog oko deset KM, a pilećih krilaca oko 13 maraka. Za kilogram pilećeg filea danas je potrebno izdvojiti gotovo 17 maraka, koliko je prije samo nekoliko mjeseci stajao kilogram teletine.
I dok ogorčeni potrošači smanjuju gramažu kako bi se na trpezi našlo barem nešto mesa, ništa bolje nije ni proizvođačima koji su, kažu, uprkos poskupljenju proizvoda, ispod granice rentabilnosti.
Upozorenje
Ekonomski analitičari upozoravaju kako bi se BiH mogla naći najesen u vrlo teškoj situaciji ako se, kažu, neke mjere ne preduzmu na vrijeme.
Ističu kako većina zemalja preduzima mjere kako bi vlastito stanovništvo zaštitila od gladi, nestašice i siromaštva, dok vlasti u BiH za sada nemaju spreman odgovor na katastrofu u koju srljamo.
– Sjećamo se primjera i bivše države kada je sistemom “par – nepar” ograničena i vožnja automobila i potrošnja goriva, ali mi se ponašamo neodgovorno, vozimo po dva auta, uključimo sve klima uređaje i rasvjetu. I zaista srljamo prema katastrofi. Ako već sada ne počnemo štedjeti, u septembru ćemo proživljavati pakao. Da je išta učinjeno od mjera koje je predlagala novinarska struka, danas ne bi došlo do enormnog rasta cijena. Ako se sada ne uvedu mjere, onda će najesen vladati potpuna glad, nećemo imati energije i nećemo imati čime platiti plin koji će nam trebati – komentarisao je ekonomski analitičar Draško Aćimović za Avaz.
Večernji.ba
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.