Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović komentarisala je ulazak Finske i Švedske u NATO, rat u Ukrajini i svoje odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i, između ostalog, rekla da je uvjerena da je Hrvatska bila članica Alijanse u vrijeme, kako je navela, velikosrpske agresije rat se ne bi dogodio.
Kada je, kaže, počela otvorena ruska agresija, razmišljala je: “Pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoću i u ljudstvu, mehanizaciji i svemu ostalome, kalo bismo zasadili to žito”.
Treba, ističe, podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo sprečili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i na drugim.
– Gledajući šta se danas događa u Ukrajini, koja nema pravo na član 5, odnosno kolektivnu samoobranu, ja bih na mestu Finske i Švedske donela tu odluku”, kazala je Grabar-Kitarović za hrvatski RTL. Evropa s jedne strane misli da će to doprineti sigurnosti Evrope i jačati NATO, ali koji će biti Putinov odgovor je trenutno najvažnije pitanje – rekla je Grabar Kitarović.
Dodala je da je ruskom predsjedniku Putinu oduvek bilo jasno da je NATO odbrambeni savez.
Prisjetila se pritom samita u Rimu kada je uspostavljeno partnerstvo između Rusije i NATO, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome ništa dobrog nije donijelo.
– NATO nema nameru da ulazi u sukob s Rusijom – smatra Grabar Kitarović i tvrdi da Alijansa radi sve da bi se sukob smirio i da ne bi došlo do širenja.
– Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a – dodala je.
Govoreći o svojim razgovorima sa Putinom, ona je kazala da su se oni odnosili i na proširenje NATO i da je šef ruske države – kako kaže, govorio da se Hrvatskoj LNG neće isplatiti.
– Oni koji tvrde da je širenje NATO izvor sukoba nisu u pravu. Razlog ovog sukoba i činjenice da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uverenju, da uspostavi neku rusku sferu uticaja – smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine, kada je došao na vlast, postavio cilj da ponovo obnovi rusku moć i ugled u svijetu.
– Niko nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bih se ja kao Hrvatica tada, 90-ih godina, kada smo se mi borili, borila protiv bilo kakvih nametanja rešenja kada je riječ o Hrvatskoj – rekla je i dodala da naravno da svi želimo da se rat u Ukrajini što pre završi.
Smatra da bi bilo dobro da se mirovni pregovori vode iza zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast.
– Ali, nisam sigurna u ovom trenutku da li je predsednik Putin spreman – navela je Grabar-Kitarović.
O razgovorima sa Putinom kaže da su bili dugi i ne jednostavni, kao i da su trajali satima.
– Moglo se tada s njim razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštovanje ni prema meni kao predsednici ni kao prema ženi – rekla je Grabar Kitarović.
Nisu se, dodala je, slagali oko proširenja NATO, a najviše se nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.
– On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će podići cijene gasa. Hvala Bogu što je hrvatska vlada ipak išla u realizaciju tog projekta, to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi – rekla je bivša hrvatska predsjednica.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

