Berači gljiva preplavili su šume u Krajini, jer su se nakon nedavnih padavina i dolaska toplijeg vremena, pojavili kraljevi gljiva, vrganji.
Strastveni prijedorski gljivar i ribolovac Roman Ostojić pronašao je na Kozari kapitalni vrganj težine skoro jedan kilogram.
– Šume su prepljavljanje beračima u želji da naprave zalihe. Nakon kiša koje su natopile prirodu očekujem dobru berbu svih vrsta gljiva – rekao je za Mondo Ostojić koji trenutno u Ribniku skuplja šumske plodove.
Prema njegovim riječima, osim vrganja trenutno se mogu pronaći i druge jestive gljive poput biserki, lisičarki i krasnica.
– Krasnica je vrlo kvalitetna i ukusna gljiva, možda čak i više od vrganja, ali u narodu nije toliko popularna kao ostale. Može se pripremiti na različite načine – rekao je ostojić za Mondo.
Ostojić u pratnji svoje vjerne labradorke Lusi skoro svakodnevno “krstari” šumama i skuplja plodove prirode. U jednom od ranijh razgovora izjavio je da prepoznaje blizu stotinu vrsta jestivih gljiva, a najveća koju je ikad ubrao bio je upravo vrganj težak skoro dva kilograma.
– Gljive uglavnom berem za ličnu upotrebu. Dio vrganja zamrzavam i ostavljam za zimnicu, a veliki dio sušim i meljem i koristim za krem supu – rekao je ovaj Prijedorčanin za koga se slobodno može reći da je “hodajuća enciklopedija” kada je riječ o prirodi.
Na našem području raste veliki broj jestivih i uslovno jestivih gljiva jer tipovi zemljišta, klima i velike površine pod šumom, pogoduju njihovom razvoju. Neke od najpopularnijim među sakupljačima su vrganji, lisičarke, rujnice, mliječnice, sunčanice i rudnjače, dok iskusni gljivari sakupljaju daleko veći broj vrsta.
Jedna od najcjenjenijih je svakako blagva (Amanita caesarea) koja je u zemljama u regionu zaštićena vrsta.
Stručnjaci upozoravaju – oprezno sa gljivama
Takođe, pored najkvalitetnijih gljiva mogu naći i one najotrovnije vrste. Među njima se ističu pupavke: zelena (Amanita phalloides), bijela (Amanita verna) i smrdljiva pupavka (Amanita virosa).
– Većina jestivih gljiva se od nekih otrovnih vrsta razlikuje samo po nekim sitnim detaljima: boji listića, postojanju mrežice na dršci, izgledu prstena, da li raste iz zemljišta ili sa panja, da li mijenja boju na presjeku, a neke se razlikuju samo po mirisu ili čak samo po okusu. U svakom slučaju, dok ne savladate dobro te sitne detalje, ne preporučuje se da sakupljate gljive bez pratnje nekog dobrog poznavaoca koji ima višegodišnje iskustvo – rekla je profesorica biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Svjetlana Lolić.
Mondo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.