Foto: Balkantimes
Izdvajamo

Ko je i kada zabranio prelet aviona Lavrova, Podgorica ćuti


Vlast u Crnoj Gori još se zvanično nisu oglasile povodom odluke o zabrani preleta aviona ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, koji je danas trebalo da doputuje u Beograd, a podgorički portal Borba piše da je to učinio lično ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić, bez znanja premijera Dritana Abazovića.

Portal je objavio dokument Ministarstva spoljnih poslova u kojem se vidi da odluka o zabrani preleta aviona ruskog ministra nije donesena na sjednici Vlade.

– Nevjerovatno zvuči da jedan ministar u vladi može samoinicijativno da donese ovakvu odluku, a da premijer i ostali članovi Vlade već dva dana ćute na ovaj skandal – piše Borba.

U međuvremenu su se oglasili predsjednik DEMOS-a i predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić i predsjednik Odbora za bezbjednost i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević.

I dok Knežević u svom maniru kritikuje crnogorsku vlast zbog zabrane preleta aviona šefa ruske diplomatije, Lekić pita da li je i na kojoj sjednici neki crnogorski državni organ odlučio da ne dozvoli prelet ministru inostranih poslova Rusije Sergeju Lavrovu na teritoriji Crne Gore.

Lekić je poručio da mu je dužnost da u slučaju izbjegavanja jasnih odgovora o ovim i drugim pitanjima da vrlo brzo zakaže javno kontrolno saslušanje na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike najodgovornijih i direktno državnih funkcionera.

– Podsjećamo da se većina zemalja Evropske unije zalažu i za diplomatsko rješavanje ratnog sukoba u Ukrajini, da one učestvuju u kontaktima u kojima su preleti aviona tehnička pretpostvaka – poručio je Lekić u saopštenju objavljenom na Facebooku.

Kao primjer je naveo Tursku, koja ima isti status kandidata za članstvo u EU kao i Crna Gora, a koja, kako navodi, vrlo aktivno učestvuje u diplomatskim medijacijama dozvoljavajući ne samo prelete, već i slijetanje ruskih diplomata na svojoj teritoriji.

Lekić je zatražio objašnjenje kada je usvojena odluka i s kojim obrazloženjem da Crna Gora usmjerava vojnu pomoć ukrajinskoj strani, “kako je to izjavio ministar odbrane Vlade Crne Gore”.

– Postavlja se i pitanje da li crnogorske vlasti autonomno donose odluke, eventualno konsultujući Evropsku uniju i NATO i to u kojem modalitetu, ili možda dobija impute od trećih subjekata – naveo je Lekić.

Lekić je naveo i da većina građana, kojima, kako kaže, osuđuje invaziju i agresiju Rusije na Ukrajnu bez poštovanja normi međunarodnog prava i odluke Savjeta bezbjednosti UN, kao uostalom sve druge takve agresije, ali to, ističe, ne znači da građani Crne Gore ne treba da budu upoznati s odlukama svoje države, imajući u vidu i sve posljedice tih odluka.

Knežević je reagovao u svom maniru i poručio da su vlastima u Podgorici, kako je naveo, “možda usta puna Brisela i Vašingtona, ali ćete do kraja života podrigivati na votku i boršč”.

Knežević je na Twitteru poručio i da “postoje snimci” i dodao:

– Da vam nije bilo Lavrova 2006. godine ne bi mogli da mu 2022. zabranite prelet preko Crne Gore koji traje dva minuta i 14 sekundi – stoji u komentaru.

Tanjug

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Američke marince izdale nove čizme: Raspale se pred zimske manevre

K1

Tači ne priznaje krivicu: Odbrana najavila žalbu

K1

Fentanil na američkom nosaču aviona: Bivši mornari priznali prodaju lažnih tableta

K1

Anketa u tri zemlje EU: Negativne ocjene za Ursulu fon der Lajen

K1

Zaharova: Buča je izmišljena da se prekinu mirovni pregovori

K1

CIK BiH: Kako će glasati oni koji ne mogu do birališta?

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više