Darja Aleksandrovna Dugina, 30-godišnja kćerka uticajnog ruskog filozofa Aleksandra Dugina koja je poginula u ekploziji automobila, doktorat iz filozofije stekla je na Moskovskom državnom univerzitetu “Mihail Vasiljević Lomonosov”.
Dugina je 25. maja ove godine u razgovoru za francuski portal Breizh-Info.com dala opsežan intervju u kojem je rekla da je situacija u Ukrajini primjer sukoba civilizacija, one globalističke i one evroazijske.
Dugina je razgovor započela tako što je rekla da je diplomirala istoriju filozofije te da je bila fokusirana političku filozofiju kasnog novoplatonizma. Glavna obilježja novoplatonizma su idealizam, misticizam i asketizam. Prema novoplatoničarima, sve što je iz Boga proizašlo teži da se vrati Bogu kao najvišemu dobru.
– Taj cilj čovječja duša ne može postići spoznajom ili razumom već samo neposrednim spajanjem s božanstvom u ekstazi. U tom se smislu novoplatonizam može označiti kao izvor kasnije mistike, uključujući i hrišćansku mistiku – rekla je tada.
Dugina je istom intervjuu istakla da je u istom “egzistencijalnom brodu” kao i njen otac te da su sankcije koje su im nametnule SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija “indikacija” da su ona i njen otac na strani istine u borbi protiv globalizma.
Smrt kćerke Putinovog bliskog saradnika, Rusi optužuju Ukrajinu
– Stoga, čast mi je što sam rođena u takvoj porodici – rekla je Dugina.
Dugina je za sebe u tom intervjuu rekla da je stručnjak za međunarodne odnose te da analizira evropsku politiku i geopolitiku. Utvrdila je da joj je Bliski istok polje interesa te da je važno pratiti tamošnje procese jer su oni jedan od stadija u borbi protiv imperijalizma.
– Jasno je da je pokret globalizma gotov, da je došao kraj liberalizma i liberalne istorije – rekla je Dugina te istakla da intelektualci danas moraju raditi na stvaranju multipolarnog svijeta i dijaloga između civilizacijskih blokova.
– Kako bi se konsolidirao multipolarni svijet, graničnim područjima između civilizacija mora se pristupati s puno brige. Svi se konflikti događaju u tim područjima. Zato je važno razviti granicu između mentaliteta. Bez njih doći će do sukoba civilizacija – dodala je Dugina.
Dugina je rekla da su zemlje koje su bile članice Sovjetskog saveza nakon njegovog raspada (Putin raspad SSSR-a drži velikom geopolitičkom katastrofom) postale granična područja te da su NATO i SAD zainteresovani za destabilizaciju zemalja s kojima Rusija graniči, pa tako i Ukrajine. Dugina smatra da je Majdanska revolucija iz 2014. godine dovela do uspostavljanja “globalističke diktature” u Ukrajini i proameričke agende.
– Nakon toga se u Ukrajini osam godina kultivisala rusofobija, a nije se prezalo ni od ubijanja Rusa. Donbas se svakodnevno bombardovao – rekla je Dugina.
Dugina je rekla da je podrška koju Zapad daje Ukrajini djeluje poput “agonije”, “agonije globalističkog režima koji gubi od multipolarizma”. Dodala je da SAD računao s tim da Evropa neće ostati neutralna te da je sistemski radio na izazivanju konflikta. Rekla je i da rat u Ukrajini nije doveo do izolacije Rusije već da je Rusija pronašla nove globalne partnere.
Potom je citirala tekst koji je objavljen u kineskim novinama Global Times, a u kojem stoji da Kina, Indija, Indonezija, Brazil i zemlje u razvoju trebaju razmotriti kako osnažiti svoju ekonomsku saradnju jer će im ista omogućiti da izdrže šokove sa Zapada.
– Zapad sankcijama pokušava kazniti Rusiju, ali njihov se efekat baš i ne vidi – ustvrdila je Dugina.
– Istovremeno, te su sankcije snažno pogodile evropske zemlje te za mnoge od njih postale svojevrstan “harakiri”. To su zabrinjavajuće vijesti, no čini se da je to bio dio američkog plana da se destabilizuje Evropa. Mađarski premijer Viktor Orban ne podržava nesmotrene sankcije protiv Rusije – rekla je Dugina.
Dugina je rekla da su izvještaji o poginulima o ratu u Ukrajini politizovani te da zapadni mediji gotovo nikada ne nude drugo viđenje događaja. Osudila je cenzurisanje ruskih medija poput RT-a i Sputnjika, ustvrdivši da se ne radi o produženim rukama Kremlja već platformama za rasprave.
Novosti
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.