Foto: Agencije
Društvo

Cijene mesa u Srpskoj i dalje rastu

Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, te činjenice da je potražnja daleko veća od ponude, u Srpskoj je i dalje na snazi poskupljenje mesa, u prvom redu svinjetine.

Sdruge strane, kako naglašavaju domaći proizvođači, iz uvoza nam stiže sve manje mesa, a naša proizvodnja ni izbliza nije dovoljna da zadovolji potrebe stanovništva Srpske, odnosno BiH. Razlog je to što, objašnjavaju, države Evrope svojim proizvođačima sve manje daju izvozne subvencije, a sve s ciljem da bi zaštitile svoja tržišta, odnosno da bi imale dovoljno mesa za svoje stanovništvo.

Domaći uzgajivači tvrde da je još davnih dana trebalo ograničiti prekomjerni uvoz mesa, te u dovoljnoj mjeri subvencionisati proizvodnju na našim farmama, što bi, vremenom, dovelo do oporavka stočnog fonda. Na taj način bi ponuda u daleko većoj mjeri mogla da odgovori tražnji, pa danas ne bismo toliko zavisili od uvoza, te strahovali od nestašice.

Farmeri u gubicima

Iz Udruženja uzgajivača svinja RS poručuju da je sasvim izvjesno da će pojedine zemlje zabraniti izvoz mesa.

– I u Evropi se priča o nedostatku hrane, a sve zemlje iz kojih smo uvozili meso nastoje da održe prehrambenu sigurnost za svoje stanovništvo. Pošto je svugdje poskupila stočna hrana, pa je proizvodnja smanjena, za očekivati je da će ograničiti izvoz. Jer, njima je najbitnije da manjkom mesa ne ugroze svoje tržište. A smanjenje proizvodnje se osjeti svugdje. S druge strane, kod nas niko neće da se bavi stočarstvom, a proizvođači ne mogu da se uklope u cijene – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Mišo Maljčić i dodaje da je, s obzirom na stav evropskih zemalja, za očekivati da će nas zadesiti nestašica, jer nemamo svog mesa, što će, opet, dovesti do značajnih poskupljenja.

Foto: Agencije

Kako ističe, oni koji imaju prosječna primanja sebi neće moći da priušte ovu vrstu hrane. Naglašava da su protekle dvije godine nerentabilne proizvodnje jako ugrozile proizvodnju u BiH.

– Farmeri su izgubili ogromna sredstva, u velikim su gubicima, te u strahu za dalji opstanak. Naime, cijena stočne hrane je previsoka, kukuruz je jako loše rodio, a i soja je u prilično lošem stanju. Trenutna cijena tovljenika je pet, a unazad 20 dana bila je 4,5 KM. Svinje za preradu su u proteklih 15 dana sa tri otišle na 3,5 KM, a prasad su 4,2-4,5 KM. Za očekivati je da svinje još poskupe, a svjedoci smo da konstantno rastu i cijene svinjskog mesa – navodi Maljčić.

U mesnicama ističu da su unazad dva mjeseca cijene junetine, teletine i piletine stabilne, ali da je svinjsko meso poskupilo.

– Mi kupujemo od domaćih proizvođača, koji imaju sve manje svinje. To je, uz poskupljenje stočne hrane, glavni razlog skoka cijena ovog mesa, koje će i u narednom periodu poskupiti, do jednu KM po kilogramu – kažu u jednoj banjalučkoj mesnici.

Zavisni od uvoza

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS, kaže da se nestašica mlijeka i mesa već osjeti na domaćem tržištu.

– Države iz kojih smo uvozili ne daju subvenciju za izvoz. Jednostavno, cilj im je da zadovolje potrebe domaćeg tržišta, jer vode računa o svom stanovništvu. Dakle, izvoz iz Evrope nije stopiran, samo su ukinute subvencije, bez kojih njihovi proizvođači nemaju računa da izvoze. Za očekivati je da će kod nas dolaziti sve manje mesa iz uvoza, a do nove godine to će zaista biti veliki problem. S druge strane, mi smo tov stoke smanjili, jer prethodnih godina nismo mogli da prodamo ono što smo proizveli. Sad smo u poziciji da zavisimo od uvoza iz kojeg nam, međutim, dolazi sve manje mlijeka i mesa. S druge strane, na domaću proizvodnju ne možemo da se oslonimo, jer imamo nekoliko ozbiljnih tovljača, i to je to – ističe Usorac za Srpskainfo.

Foto: Twitter

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači o izvozu ne mogu ni da razmišljaju, jer mesa nemamo ni za sebe.

– Čeka nas još veća nestašica mesa, ali i ljudi sve manje kupuju, zbog loše platežne moći. Pazare po 150 grama, jer za više nemaju para. A vlast je sve vrijeme razmišljala na način da uvoz ne treba dirati, jer se na njega naplaćuju PDV i carine, i to ide u budžet. Stimulacija domaće proizvodnje, s druge strane, podrazumijeva veće subvencije, a to je za vlast manjak, jer pare idu iz budžeta. Zbog ovakvog stava danas smo tu gdje jesmo – poručuje Usorac.

Prije četiri-pet godina farmeri su proizvodili junetine za 25 do 30 odsto potreba građana BiH, a danas proizvode tek 10 odsto. Zbog ovakve situacije, iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS tražili su da se domaće životinje koriste za proizvodnju svježeg mesa, svjesni da za preradu mora da se uvozi. Međutim, BiH nikada nije dobila ovakvu zaštitnu mjeru.

U posljednje dvije decenije, najviše domaćih farmera od tova junadi odustalo je ove godine kada je, prema procjenama, uzgojem prestalo da se bavi do 15 odsto stočara. Zvanična statistika pokazuje da je u Srpskoj broj svinja samo za godinu dana pao za preko 20 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, pretprošle godine smo u oborima imali 619.400, a lane 490.600 svinja.

Iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS upozoravaju da je broj proizvođača mlijeka od 1996. godine sa 17.600 pao na tek 2.500, među kojima je samo desetak mlađe od 40 godina.

Srpskainfo

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Analiza: Kako Njemačka prevazilazi ekonomsku krizu, a kako BiH

SB

Uskoro jeftinije telefoniranje između EU i zapadnog Balkana

BS

Rekordan broj zaraženih HIV-om u Srpskoj

SB

Dodik: Kurti traži alibi za neispunjavanje međunarodnih obaveza

BS

Putevi: Kolovozi mokri i klizavi, magla u dolinama rijeka

BS

U Banjaluci rođeno pet beba

BS

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više