Foto: Pixabay
Društvo

Decenija prepolovila broj studenata

Sve manji broj učenika, masovan odliv stanovništva u inostranstvo kao i pad interesovanja mladih za studije samo su dio razloga što iz godine u godinu fakulteti u Srpskoj imaju sve manje brucoša, a koliko je stanje zabrinjavajuće svjedoči podatak da je za deceniju prepolovljen broj diplomaca i upisanih studenata.

Nova akademska godina na dva javna univerziteta u Srpskoj počela je juče, a amfiteatri ni izbliza nisu puni kao ranije. Pad broja studenata koje bilježe visokoobrazovne ustanove u Srpskoj najbolje se vidi iz podataka Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u protekloj akademskoj godini bilo ukupno 24.807 studenata što je gotovo duplo manje u odnosu na akademsku 2011/2012. kada je bilo ukupno 46.567 vlasnika indeksa.

Takav trend prati i broj diplomaca pa je tako lani studije završilo 3.585 njih, dok je ta brojka prije deceniju dostigla 7.855.

Univerzitetski profesor i demograf koji se godinama bavi problematikom broja upisanih studenata Stevo Pašalić kaže za “Glas” da su razlozi za ovakvo stanje brojni i višesložni, te da porazna demografija koja je godinama izgovor za loše upisne rezultate nije jedini krivac.

– Pad broja studenata iz godine u godinu jeste očekivan shodno broju upisanih osnovaca i srednjoškolaca, to je tipična posljedica demografije, ali veoma mnogo mladih odlazi na studije van granica, pogotovo u Srbiju. Na tamošnjim fakultetima sada ima blizu 6.000 naše djece – priča Pašalić.

Pad je, prema njegovim riječima i posljedica gubitka interesovanja mladih za studiranje, jer im je visoko životni standard u inostranstvu primamljiviji od učenja.

 – To je još jedan od ključnih razloga zašto su amfiteatri sve prazniji. Zapad je otvorio granice za radnike i veliki broj srednjoškolaca čim završi školu traži način da ode jer zna da će ovdje imati manju platu čak i ako završi fakultet. Da bi ih motivisali da ostanu ovdje i studiraju neophodna je razvijena ekonomija, da znaju da ih čeka siguran i dobro plaćen posao, povoljni uslovi za rješavanje stambenog pitanja, sigurno mjesto u vrtiću, sve su to uslovi koji se moraju obezbijediti – kategoričan je Pašalić, koji navodi i da bi univerziteti u Srpskoj morali jače da se promovišu u regionu i inostranstvu, navodeći da je vidljivost naših visokoškolskih ustanova odlična na papiru, ali da je u stvarnosti druga priča.

Ogromnu razliku u broju upisanih studenata za deceniju, Pašalić objašnjava popularnošću privatnih fakulteta koji su u to vrijeme doživjeli ekspanziju.

 – Prije deset godina imali smo maksimalan broj studenata, a razlog je bila ekspanzija u osnivanju i širenju privatnih univerziteta. Tada su se na studije upisivale i generacije koje su prema starosnoj granici u velikoj mjeri prevazišle godine studija. To je glavni razlog i posljedica te velike cifre koju smo imali – navodi Pašalić.

Kvalitet

Rješenje koje bi moglo zaustaviti strmoglavi pad, prema riječima Steve Pašalića jeste rapidno podizanje kvaliteta u obrazovanju.

– Moramo znati da mi više nemamo kvantitet ni u čemu. Ni u broju stanovnika, niti u broju studenata tako da akcenat mora biti na kvalitetu. Nije problem da imamo manji broj studenata, ali da oni po završetku studija budu visokoobrazovani kadar svuda tražen. S druge strane, društvena zajednica mora dati više prostora najobrazovanijim i najboljima – dodaje Pašalić.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Predstavništva RS dobila novo povećanje plata

DB

UKC RS: Drvarčani na visini zadatka

SB

Vremenska prognoza: Sutra oblačno i tmurno uz povremene padavine

SB

Po hitnom postupku: Vlada Srpske predložila još jedno povećanje plata budžetlijama

BS

Alarmantno: Za deset dana prijavljena tri slučaja vršnjačkog nasilja u Banjaluci

BS

Gorivo dodatno pojeftinjuje, ali dizel i dalje iznad tri marke

BS

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više