Legenda počinje pričom o monahu Hermanu. Zatvoren u keliju manastira Podležica, nakon što je prekršio jedan od zavjeta, morao je da trpi razne vrste kažnjavanja i odricanja. Ali to nije bilo dovoljno. Iguman je naredio da ga živog zazidaju.
Kako bi se spasao, svom starješini je predložio da mu dozvoli da oda počast manastiru tako što će da napiše najveći kodeks svih vremena i to za jednu noć. Negdje pred zoru shvatio je da neće uspjeti da održi obećanje, i zato je u pomoć prizvao palog anđela Lucifera da mu vodi ruku i spase život. Đavo je pristao, ali uz dva uslova: da zadrži njegovu dušu i da se njegov lik pojavi na jednoj od stranica kodeksa.
U osvit novog dana, iguman manastira je navodno zajedno sa drugim monasima ušao u Hermanovu keliju da proveri da li je knjiga gotova.
Na njegovo iznenađenje knjiga napravljena od životinjske kože bila je kompletna i sadržala je Vulgatu, djela jevrejskog istoričara Josipa Flavija, nadbiskupa Isidora od Sevilje, kompletan tekst Chronica Boemorum, kao i niz recepata, magičnih bajalica i listu nekrologa. Herman je ispunio obećanje i svom pomoćniku i na strani 290 naslikao Lucifera.
Iako je ova priča o porijeklu knjige najvjerovatnije djelo mašte, samo postojanje džinovske knjige nije. Ona se nalazi u Nacionalnoj biblioteci Švedske u Stokholmu, a svoje ime duguje veličini koja iznosi 92×50,5×22 cm i težini od skoro 75 kg. Za sada ovo djelo predstavlja najveći poznati srednjovekovni rukopis i predmet je brojnih izučavanja.
Naučnici su uspjeli zahvaljujući spisku nekrologa da utvrde da je knjiga napisana negde između 1204. i 1230. godine. Takođe, kaligrafska i analiza pigmenta koju je sproveo National Geographic prilikom snimanja dokumentarnog filma “The Devil’s Bible”, ukazuje da ju je napisala jedna osoba sa samo jednom vrstom mastila, napravljenom od insekata.
S druge strane, naučnici iz Nacionalne biblioteke su izračunali da je za posao ovakvog obima jednoj osobi bilo potrebno oko trideset godina.
Istorijski podaci govore da je nakon uništenja manastira Podležica tokom 15. vijeka, knjiga zavještana manastiru Sedlek, a potom i Brevnov i Brumov. Krajem 16. vijeka ona postaje dio kolekcije cara Rudolfa II, a nakon Tridesetogodišnjeg rata švedska vojska je odnosi kao dio ratnog plijena i ona se do danas čuva u ovoj zemlji.
Interesantan podatak kaže da je krajem 17. vijeka buknuo veliki požar u dvorcu u Stokholmu i tom prilikom je zahvaćena i biblioteka, a kako bi spasio knjigu monah je izbacio kroz prozor. Smatra se da je tom prilikom ispalo nekoliko listova koji i dan-danas nedostaju.
Headliner
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.