Putujući Šibensko kninskom županijom shvatamo koliko je ovo uistinu lijep kraj. Plodne njive, prostranstva, čokoti grožda, vinova loza i prirodna bogatstva ne mogu se riječima opisati. Na ovom prostoru nekada je živjelo uglavnom srpsko stanovništvo. Danas ih je, ponajviše zbog ratova devedesetih puno manje. Narod srpski je voćka čudnovata pa su ipak nekako opstali. Imao sam veliku želju da u cijeloj priči o položaju Srba u Kninu i Šibensko kninskoj županiji porazgovaram sa zamjenikom župana Ognjenom Vukmirovićem.
On je mlad čovjek, prespektivan i moram priznati veliki optimista. To je ono što mi je na samom početku privuklo veliku pažnju, pa smo razgovor, kojeg smo vodili u Kninskoj tvrđavi počeo pitanjem, šta i kakva ovlaštenja danas ima zamjenik župana iz reda srpske nacionalne manjine, i koliko to što uopšte postoji takva funkcija znači narodu srpskom na ovim prostorima.
– Pa gledajte, ja sam zamjenik župana Šibensko-kninske županije iz redova srpske nacionalne manjine, što je pravo koje se konzumira iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske. Po popisu, Srba u ovoj županiji živi 9,1 % i imaju pravo na zastupljenost u političkim tijelima regionalne samouprave. Mi tako participiramo u političkom životu, kako u gradovima tako i u opštinama, konkretno, nešto više u sjevernom dijelu županije, jer je to dio u kojem je inače živjela srpska populacija. Ono što je činjenica za samu Šibensko-kninsku županiju jeste da mi pored zamjenika župana, imamo i 4 županijska vijećnika, a dobro je to, što su ta 4 županijska vijećnika neophodna za formiranje županijske većine, pa samim tim i učestvuju u procesu donošenja političkih odluka na području naše županije što nam daje mogućnost da izrealiziramo određene projekte u ime naše nacionalne zajednice – kaže Vukmirović
To sad za malog čovjeka znači puno, kaže naš sagovornik. Sada se svi ravnopravno postavljaju prema svim stanovnicima županije, bez obzira da li žive u Strmici ili Rogoznici, odnosno na krajnjem sjeveru ili krajnjem jugu, bez obzira da li ste pripadnik jednog, drugog, trećeg naroda.
– Prema čovjeku se pristupa kao prema osobi, kao čovjeku, kao nekome ko ima potrebe, i ono što je u skladu sa našim mogućnostima, nastoji se pomoći. Konkretno, i ove i prošle godine, osigrana su sredstva za podršku poljoprivrednim proizvođačima, tako da i pripadnici nacionalnih manjina, i koriste određena podsticajna sredstva. To između ostalog znači i ta politička participacija, odnosno snaga koju predstavnici manjinske zajednice imaju, u samoj županiji – ističe Vukmirović.
Sada se ovdje ipak puno bolje živi, nego neposredno nakon rata. Tada je infrasturktura bila uglavnom uništena, kuće spaljene. Danas je to puno drugačije, kaže naš domaćin, naglašavajući da je od velike važnosti bila upravo učešće predstavnika Srba u institucijama. Tako danas imate Srbe kao načelnike opština, zamjenike župana, Vijeća srpske nacionalne manjine. Sve je to ipak pomoglo da se danas ovdje živi puno bolje nego prije samo dvije decenije, kaže naš sagovornik.
– Poslije rata je bilo jako teško svima, bilo je i ljudima koji su se vratili ili doselili, na ovo područje poslije devedeset i pete, a pogotovo je bilo teško povratnicima, pripadnicima srpske zajednice, koji pored toga što nisu bili u mogućnosti ekonomski djelovati i osnažiti se, imali su problem i sa infrastruktuurom, sa porušenim kućama, i obnove i statusnih problema, tako da su ljudi vrlo teško, živjeli, snalazili se na razne načine, baveći se prevashodno poljoprivredom, eventualno radom u određenim humanitarnim organizacijama. Kako je vrijeme odmicalo, dio tog povratničkog stanovništva, kojem i sam pripadam se integrisao u društvo, u zajednicu, u smislu da smo počeli raditi u institucijama države kroz zdravstveni sistem, bolnicu, dom zdravlja, policiju, jedinice lokalne samouprave. Dio naših ljudi je politički organizovan kroz političku stranku SDSS, koja je dominantna na ovom području, pa samo tako konkretno uspjeli dobiti vlast u nekoliko jedinica lokalne samouprave kao što su Ervenik, Kistanje, Biskupija, Civljane, učestvujemo zajedno u vlasti u gradu Kninu, Skradinu, Drnišu i Županiji. Na taj način približavamo naše ljude institucijama, i jednostavno se borimo da i oni žive život kao i svi ostali građani. Sada se borimo da i naši ljudi budu jednako tretirani kao i svi ostali u Republici Hrvatskoj – veli Vukmirović.
Na pitanje da li to znači da je ovdje konačno suživot postao život, Vukmirović odgovara da jeste.
– Život je ovdje postao život, jedino mi je žao što je za to trebalo puno vremena. Evo, prilikom mog boravka u Istri, imao sam priliku upoznati se sa načinom funkcionisanja te županije i pravima tamo dominantne nacionalne manjine, a to je italijanska, i primjeni dvojezičnosti na tom prostoru, participacije u političkom životu i svim sferama društva. Oni su davno odlučili da prošlost prepuste istoričarima, jednostavno su se okrenuli sadašnjosti i životu. I upravo je to dokaz da je to jedina sredina iz koje ljudi nisu odlazili, niti odlaze, već dolaze, da je to jedina sredina koja ja najviše napredovala u svakom smislu, i ono što ja želim je da se Istra reflektuje na sve ostale županije u Republici Hrvatskoj, a pogotovo u sredine u kojima žive pripadnici srpske zajednice – kaže Vukmirović naglašavajući da je Istra sada možda daleko od Šibensko-knisnke županije, ali je puno bliže nego prije samo nekoliko godina.
Obzirom da sam u prethodnom razogovru, Kninskog gradonačelnikom, gospodina Marija Ćaćića pitao, kakva je saradnja sa izabranim predstavnicima Srba kako u gradu Kninu tako i na novu županije Šibensko kninske, isto to, samo iz drugog ugla, pitao sam i našeg sagovornika Ognjena Vukmirovića, u želji da imamo obje strane priče dostupne svima. I dobio ovakav odgovor.
– Obzirom da mi participiramo u političkom životu, na način, da mi činimo dio vladajuće većine, kako u gradu Kninu tako i u Šibensko-kninskoj županiji, mi kao politički predstavnici srpske zajednice, možemo iznijeti probleme srpske nacionalne manjine, kao i opšta pitanja, koji su problemi sa kojima se svi suočavamo, na prvom mjestu to je infrastruktura, a pogotovo u sredinama gdje žive Srbi. To su na prvom mjestu ceste, vodovodna mreža i sve ono što je dobar dio godina na neki način bilo zapostavljeno – dodaje naš domaćin.
Ognjen Vukmirović ja na poziciji koju sada obavlja, zamijenio Anju Šimpragu. Ona je danas potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske. Sama činjanica da Srbi imaju svoju potpredsjednicu Vlade, i uz to još Kninjanku, prednost je svim mještanima koji žive na ovim prostorima. I u cijeloj Hrvatskoj, dodaje Vukmirović, jer kako kaže, Šimpraga je živjela život u Kninu, osoba koja je iskusila kao dijete ratne strahote, potom izbjeglištvo, povratak, školovanje u Kninu i Zagrebu i osoba koja jednostavno živi sa ovim narodom.
Na kraju zanimalo nas je, obzirom da je naš sagovornik mlad čovjek, da li mladi ljudi danas imaju perspektrivu u Šibensko-kninskoj županiji?
– Ja moram reći, da mi na ovom području imamo vrlo malo nezaposlenih osoba. I kada su u pitanju pripadnici srpske zajednice, što pokazuje da je potreba na tržištu rada velika. Smatram da svaka osoba koja je zdrava, može sasvim pristojno živjeti na ovom području, od svoga rada. Ja sam eto, tek nekih godinu i po u Županiji,prije toga sam bio zaposlen u Kninskoj bolnici punih 17 godina, i uspio sam osigurati egzistenciju za svoju porodicu. Samtram da je na Kninskom području jako puno ljudi, koji se i ne bave politikom, već poljoprivredom , turizmom, ugostiteljstvom, privatnim biznisom, su veoma uspješni u sferama u kojima rade, jer je ovo kraj koji ima potencijal, zato što je ovo sigurno najljepši dio zemaljske kugle i svakako najljepši dio Republike Hrvatske – kaže na kraju priče Ognjen Vukmirović, zamjenik župana Šibensko-kninske županije.
Elta TV
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.