Ako je suditi po procentima osvojenih glasova, ubjedljivo najveći gubitnik izbora u Federaciji BiH je Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, dok je u Republici Srpskoj to Demokratski narodni savez (DNS), koji je na izborima 2018. godine imao osvojenih 14,4 odsto glasova, a na ovim izborima svega 4,57 odsto.
Kada je riječ o izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i strankama sa sjedištem u Federaciji BiH, SDA, HDZ, SDP te DF praktično su ponovili rezultat sa izbora 2018. godine, dok je, kao što smo naveli, SBB doživio drastičan pad.
Ova stranka u 2018. godini imala je 6,83 odsto osvojenih glasova, a na ovim nedavno završenim izborima nije prešla ni cenzus i osvojila je svega 2,14 odsto.
U Republici Srpskoj, ako izuzmemo stranke koje se prvi put pojavljuju na izborima za Predstavnički dom parlamenta BiH, ubjedljivi pobjednik je SNSD, koji je na izborima 2018. godine dobio 39,1 odsto, a na izborima 2022. godine 42,04 odsto, dok je najveći gubitnik DNS, koji je na izborima 2018. godine imao 10,29 odsto glasova, a na ovim izborima svega 3,47 odsto.
Ozbiljan pad na nivou BiH zabilježio je i SDS, koji je na izborima 2018. godine dobio povjerenje 24,34 odsto birača, da bi na ovim izborima povjerenje im ukazalo tek 18,37 odsto biračkog tijela za ovaj nivo vlasti.
– SBB je očito kažnjen zbog malo izraženijeg stava za saradnju posebno u dijelu Izbornog zakona jer je u javnosti stvorena slika da bi oni ‘popustili HDZ-u’. Sama kandidatura Željka Komšića dovela je do homogenizacije Hrvata ili, što je rekao Dragan Čović, ‘svjesnog žrtvovanja pluralizma’. Očekivano je bilo da HDZ (p)ostane dominantna partija u hrvatskom korupsu bez opozicije, a time i nezaobilazan faktor u formiranju vlasti – rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.
Ona ističe da je trojac SNSD – HDZ – SDA zacementirao stanje svijesti svojih glasača, ovladao pravilima izbornog procesa i matricom po kojoj mobiliše glasače i to im omogućava da se međusobno hrane i (ne)funkcionišu u vlasti.
– Najljući neprijatelji na kraju uvijek formiraju vlast prije nego nekom drugom dopuste da im uđe u taj prostor vladanja, i to je očekivano – naglasila je Topićeva.
Što se tiče nivoa Republike Srpske, odnosno na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SDS je zabilježio pad s obzirom na to da je osvojio 15,19 odsto glasova, a četiri godine ranije 18,04 odsto.
I na izborima za ovaj nivo vlasti najveći gubitnik je DNS, koji je na ovim izborima jedva prešao cenzus, a samo četiri godine ranije dobio je povjerenje 10,29 odsto birača iz Republike Srpske. Rezultat vrijedan pažnje s druge strane na izborima za Narodnu skupštinu napravili su Demos, kojem su ovo prvi izbori, a koji je dobio povjerenje 5,69 odsto birača, zatim Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića koja je osvojila 4,96 odsto glasova.
Izborni rezultat i na ovom nivou popravio je SNSD, koji je dobio povjerenje 35,24 odsto građana, dok je četiri godine ranije osvojio 31,87 odsto glasova.
– SDS je u stalnom padu, ali to ne iznenađuje jer je stranka dugo u opoziciji i nepovratno je izgubila neka uporišta kao što je Doboj, tako da to nije iznenađenje. DNS je sam svoju poziciju u javnosti odredio kao ‘ni na nebu ni na zemlji’. Napuštanjem vlasti izgubili su klijentalistički dio glasača, dok se među opozicionim nisu uspjeli etablirati kao istinska opozicija – istakla je Topićeva.
Na izborma za Parlament Federacije BiH stvari su ostale manje-više iste kao i poslije prethodnih izbora jer su SDA, HDZ, DF i SDP osvojili pribiližno isti procenat glasova, tako da niko nije u značajnijoj mjeri izgubio birače, osim SBB-a, koji ovaj put nije prešao cenzus, a na prošlim opštim izborima 2018. godine imao je 7,09 odsto.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.