Naplata kazni za počinjene saobraćajne prekršaje u BiH i dalje je gotovo nemoguća misija, a da se tom višegodišnjem problemu nije stalo u kraj potvrđuje podatak da su nesavjesni vozači koji svakodnevno ugrožavaju svoj, ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili dug težak 72,2 miliona KM.
U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) kažu da je pomenuti iznos duga evidentiran krajem septembra ove godine, te da samo tri najveća dužnika zbog neplaćenih kazni duguju blizu 430.000 maraka.
Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 marake i značajno je ispred druga dva nesavjesna vozača koji su plasirani na drugo i treće mjesto po visini pojedinačnog neplaćenog duga.
– Na drugom mjestu je vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko Distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM – rekli su u IDDEEA.
Dugovanja se kaleme godina, a na pitanje zašto naplata ide sporo, u IDDEE dogovaraju da su nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu kazni.
Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović kaže da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da nažalost to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.
– Zemlje svijeta koje su najbezbjednije kada je u pitanju saobraćaj davno su odustale od sistema kažnjavanja. Mnogo više su fokusirane na preventivne mjere, izgradnju mreže autoputeva koji su najbezbjedniji kada je u pitanju drumski saobraćaj, zatim uvođenjem pojedinih mjera kao što je ugradnja limitatora brzine, ali i uređaja kojim se onemogućava pijanim vozačima da startuju vozio – navodi Jaćimović.
Dodaje da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.
– Zbog manjka novca ljudi izbjegavaju obavezu plaćanja kazni, plus što je savjest vozača koji ugrožavaju bezbjednost saobraćaja ostala nepromijenjena, možda čak i pogoršana – tvrdi Jaćimović.
Zatvorske kazne, prema Jaćimovićevim riječima, nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.
– Kada bismo zatvarali višestruke povratnike u saobraćajnim prekršajima trebalo bi nam još deset zatvora. Naša društvena zajednica po pitanju ovog problema nekako je suzbijena uz zid. Rješenje je da budu uvedene mjere prema kojima bi povratnici u prekršajima mogli voziti samo auto u koje su ugrađeni limitatori brzine i alkohola. Ti uređaji nisu skupi, koštaju oko 50 evra – dodaje Jaćimović.
Istraživanja
Milenko Jaćimović kaže da Srpska, ali i BiH, nemaju nijedno studiozno istraživanje kada je riječ o stanju bezbjednosti saobraćaja.
– Uprkos brojnim problemima na tom polju nismo vršili ozbiljno istraživanje od strane doktora i magistara saobraćaja, psihologa, a koji bi dao odgovor na pitanje kako riješiti stalan porast broja vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili onih koji ne poštuju ograničenje brzine – rekao je Jaćimović.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.