Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti za zločine nad novinarima koji se obilježava 2. novembra, visoki predstavnik za spoljnu politiku Žozef Borelj i potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova poručili su da se mora stati na kraj nekažnjivosti za zločine protiv novinara.
Tokom proteklih 10 godina, za 80 odsto ubistava novinara širom sveta niko nije odgovarao.
Borelj i Jurova naglašavaju da su novinari oči i uši iz zona sukoba i dovode svoje živote u opasnost da bi informisali šta se dešava na terenu.
„U Ukrajini je nekoliko novinara i medijskih radnika ubijeno ili povrijeđeno, ponekad namjerno gađani (…). Namjerno usmjeravanje napada na novinare, kao i na civile, predstavlja ratni zločin”, istakli su oni.
Prema riječima Borelja i Jurove, ratne zone nisu jedina mesta gdje su novinari napadnuti. Širom svijeta, novinari se suočavaju sa sve većim prijetnjama u svom radu, žrtve su zločina iz mržnje, uznemiravani su na internetu, na meti su špijunskih softvera, pa čak i ubijeni.
I unutar Evropske unije, kažu oni, novinari se mogu suočiti sa teškim uslovima. EU bilježi sve veći broj fizičkih, pravnih i onlajn prijetnji i napada na novinare i druge medijske profesionalce tokom proteklih godina, i to je, kaže Komisija, zabrinjavajući trend koji se odražava u Izvještajima Komisije o vladavini prava u EU.
“Od država članica se očekuje primjena Preporuke Komisije o bezbjednosti novinara usvojene 2021. godine. Očekuje se da će ove standarde usvojiti i zemlje kandidati i one u njihovom susjedstvu”, prepočuju Borelj i Jurova.
Dvoje visokih zvaničnika Unije su najavili da će u decembru pozvati zaštitnike ljudskih prava, civilno društvo i nevladine organizacije iz cijelog svijeta na Forum za ljudska prava posvjećen nekažnjivosti i kako do odgovornosti i pravde.
“Ovo će biti važna prilika da zajedno razgovaramo o efikasnijim strategijama za jačanje odgovornosti i pravde”, kažu oni.
Preporuka Evropske komisije o zaštiti, bezbednosti i osnaživanju novinara je usvojena 16. septembra 2021. godine, a dopunjena 16. septembra ove godine evropskom uredbom o slobodi medija.
Cilj ovih dokumenata je da ojačaju slobodu medija i medijski pluralizam u EU i kandidatima za članstvo i da obezbede bezbednije uslove rada za sve medijske profesionalce, bez straha i zastrašivanja, bilo onlajn ili van mreže.
Njima su utvrđene konkretne akcije koje države članice treba da preduzmu, sa posebnom pažnjom na novinarke. Internet pretnje su u porastu širom EU, a posebno su ugrožene novinarke i novinarke koje pripadaju manjinama.
Ova situacija je posebno zabrinjavajuća kada političari ili moćne javne ličnosti iniciraju ovakve napade. Evropska uredba o slobodi medija uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog mješanja u uređivačke odluke i od nadzora nad novinarima.
Tanjug/Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.