To što će za nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa Armije RBiH Sakibom Mahmuljinom, pravosnažno osuđenom za ratne zločine nad Srbima na Vozući i Ozrenu, biti raspisana međunarodna potjernica, ne znači po automatizmu da će on, bude li lociran i uhapšen u Turskoj, biti izručen BiH.
Pojašnjavaju to u izjavi za “Nezavisne novine” stručnjaci, koji ističu da Turska jeste članica Interpola, ali je upitno da li Mahmuljin ima tursko državljanstvo, što se nedavno i spekulisalo.
Advokat Miodrag Stojanović, koji je i najavljivao ovakav epilog, odnosno raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, ističe da je pravilo takvo da se ona dostavlja međunarodnim bezbjednosnim agencijama, odnosno svim članicama Interpola.
– Ukoliko se, u jednom trenutku, u bilo kojoj državi koja je potpisnica Interpola, locira ili pronađe lice koje je na potjernici, ulazi se u proceduru njegove ekstradicije – rekao je Stojanović za “Nezavisne novine”.
To, međutim, kako je dodao, podrazumijeva određene protokole.
– Prvo, da li je to djelo – djelo po zakonu te države? Pod dva – da li je za to djelo, koje mu se stavlja na teret, nastupila zastara, amnestija ili pomilovanje? Nije. Pod tri – da li je ta presuda zasnovana na kršenju ljudskih prava optuženog? Nije. U konkretnom slučaju, u pitanju je pravosnažna presuda Suda BiH. Ako bi Turska došla do njega i uhapsila ga, ona bi bila dužna da ga isporuči BiH. Ali, da li postoji volja, da li on možda ima tursko državljanstvo, to ne znamo – ističe Stojanović, koji smatra ga Turska neće isporučiti, ukoliko je u toj zemlji.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH zaprimila je juče naredbu Suda BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Sakibom Mahmuljinom.
– Ona će biti raspisana nakon obrade podataka – rekli su za “Nezavisne novine” iz Direkcije.
Iz Suda BiH se pravdaju zašto Mahmuljinu nisu odredili pritvor.
– U skladu sa članom 123. stav 2. Zakona o krivičnom postupku BiH, Sud je u obavezi uvijek voditi računa da ne primjenjuje težu mjeru obezbjeđenja prisustva optuženog, ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Također, opće pravilo je da Sud mjere zabrane, kao i mjeru pritvora određuje na obrazloženi prijedlog tužioca. Kako u konkretnom slučaju nije bilo prijedloga ni za određivanje mjera zabrane, a ni za određivanje pritvora, Sud o tome nije ni odlučivao – navode iz Suda BiH.
Kako dodaju, kada je riječ o Mahmuljinu, u toku prvostepenog postupka pred Sudom BiH su bile na snazi mjere zabrane, “za koje je vremenom prestala potreba”, te ih je prvostepeni sud ukinuo zaključno sa 2018. godinom.
– Kako nije bilo prijedloga Tužilaštva za određivanje mjera zabrane, drugostepeno vijeće mjere zabrane nije ni određivalo nakon izricanja drugostepene presude – naveli su iz Suda BiH za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, stručnjaci su ranije za “Nezavisne novine” rekli da je, i bez prijedloga Tužilaštva BiH, Sud BiH, čim je na zatvorsku kaznu osudio Mahmuljina, mogao da mu odredi pritvor, tako da danas ne bismo došli u situaciju da on još nije otišao na izdržavanje kazne.
Mahmuljin se navodno nedavno liječio u Turskoj. Pravosnažno je osuđen na osam godina robije i trebalo je 23. novembra da se pojavi u Sudu BiH, kako bi ga poslali iza rešetaka, ali nije došao.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.