Bliska saradnja EU sa zemljama na zapadnom Balkanu ključna je za suočavanje sa zajedničkim izazovima koje predstavljaju migracije, navodi se u Akcionom planu za zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija.
Komisija je objavila Akcioni plan za zapadni Balkan u kojem je predstavljeno 20 operativnih mjera povezanih sa borbom protiv ilegalne migracije duž takozvane balkanske rute.
Plan obuhvata mjere u vezi sa pet važnih tačaka, a to su jačanje upravljanja granicama duž ruta, brze procedure za azil i podršku kapacitetu za prihvatanje migranata, borba protiv krijumčarenja miganata, jačanje saradnje na readmisiji i vraćanju migranata i dostizanje usklađenosti vizne politike.
Mjere su usredsređene na podršku i djelovanje partnera EU na zapadnom Balkanu, ali i postupke Unije.
Cilj plana je da se ojača saradnja u vezi sa migracijama i upravljanjem granicama sa partnerima na zapadnom Balkanu u svjetlu jedinstvenog statusa regiona kada se radi o perspektivi učlanjenja u EU, kao i napora zemalja regiona da se usklade sa pravilima Unije.
Kada se radi o jačanju upravljanja granicama duž ruta, Komisija navodi da je to ključno za smanjenje priliva neregularnih migranata, uključujući u svjetlu načina rada krijumčara, pojačanog nasilja, rizika od krijumčarenja oružja i organizovanog kriminala.
Komisija podsjeća da je EU već zaključila statusne sporazume sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom za razmještanje službenika Fronteksa, evropske agencije za upravljanje granicama.
U izvještaju se ističe da EU ostaje privržena jačanju kapaciteta za azil u zemljama zapadnog Balkana, te da nastavak podrške regionu uključuje dalje jačanje procedura i osiguravanje adekvatnih uslova za prijem migranata.
Komisija podsjeća da je tokom sastanka ministara pravosuđa i unutrašnjih poslova EU i zapadnog Balkana 3. novembra pokrenula takozvano Operativno partnerstvo za borbu protiv krijumčarenja.
U dokumentu je naglašeno da puno sprovođenje sporazuma o readmisiji sa partnerima iz regiona ključno za saradnju na povratku i readmisiji migranata, uz napomenu da će novi program za vraćanje migranata iz regiona biti razvijen 2023. godine, čime će se ojačati saradnja i koordinacija na operativnom nivou između EU, zapadnog Balkana i zemalja porijekla.
Prema tekstu dokumenta, usklađivanje vizne politike je ključno za dobro funkcionisanje bezviznog režima zapadnog Balkana sa EU.
Komisija je navela da danas usvaja Peti izveštaj o suspenziji viza o praćenju bezviznog režima EU sa BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.
Izveštaj je usredsređen na radnje koje su preduzete da bi se odgovorilo na preporuke koje je Komisija dala u Četvrtom izveštaju, pri čemu se i dalje ispunjavaju uslovi za bezvizni režim, ali su potrebni hitni koraci na usklađivanju sa viznom politikom EU.
Komisija navodi da će EU i njene članice morati dodatno da rade zajedno kako bi dostigle ciljeve iz Akcionog plana za zapadni Balkan.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.