Iako je za 11 mjeseci ove godine BiH uvezla zlato u vrijednosti od 3.007.605,52 KM, što je oko šest puta više nego u istom periodu lani, te je iznosilo 481.758,69 KM, zlatari ipak kažu da prodaja ide slabo.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, i ukupan uvoz svih plemenitih metala u istom periodu je porastao te je iznosio 47.570.670,24 KM, što je za oko 10 miliona više nego lani.
– BiH je u periodu od 1. januara do 30. novembra prošle godine uvezla plemenitih metala ukupne vrijednosti 37.744.448,75 KM – potvrdili su iz UIO BiH za “Nezavisne”.
S druge strane, iz BiH je izvezeno zlata u vrijednosti 1.091.680,83 KM, što je za oko 145.000 više nego u istom periodu lani.
Bez obzira na značajno povećanje uvoza zlata u našu zemlju, građani se u posljednje vrijeme ipak slabije odlučuju za kupovinu, što nam potvrđuju i sagovornici.
Kako su nam kazali iz jedne banjalučke zlatare, s obzirom na tešku situaciju i aktuelnu krizu, posao iz dana u dan opada.
– Ljudi su se više koncentrisali na kupovinu životnih namirnica i drugih bitnijih stvari. Već neko vrijeme su cijene zlata iste te gram košta od 140 KM pa naviše, a sve zavisi od finoće, odnosno što je veća finoća i cijena je viša – pojasnili su iz ove zlatare.
Prema njihovim riječima, nema naznaka da će u skorijem periodu doći do novih poskupljenja.
Igor Gavran, analitičar, za “Nezavisne” ističe da je prošle godine cijena zlata bila niža, ali je imala trend rasta pa je zlato bilo atraktivno i kupcima zlatnog nakita, koje je privukla niža cijena, kao i ulagačima u zlato, koje je privukao trend rasta cijene i očekivanje zarade.
– Takođe, nije bilo visoke inflacije i generalno je veći broj ljudi bio u prilici da odvoji sredstva za ovakvu kupovinu. Međutim, ove godine je visoka inflacija umanjila sposobnost većine građana da kupuju zlato, čija je cijena u međuvremenu značajno porasla, dok je porastao trend prodaje zlata, odnosno pretvaranja u novac radi zadovoljavanja prioritetnijih potreba – rekao je Gavran.
Kako kaže, u jednom dijelu godine je i cijena prestala rasti i u relativnom smislu pala, pa je umanjen interes i kratkoročnih ulagača.
– Mislim da je kupovina zlata svejedno pametno ulaganje jer je izvjesno da će dugoročno njegova vrijednost ponovo rasti, ali svakako da većina građana nema dovoljno sredstava za bilo kakva ulaganja, pogotovo dugoročna, te da prije slabljenja inflacije i nekog oporavka životnog standarda nije realno očekivati novi rast tražnje za zlatom – zaključuje Gavran.
Osim zlata, primijećen je i porast uvoza draguljarskih predmeta te je tako u prethodno navedenom periodu u našu zemlju pristiglo dragulja i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima ukupne vrijednosti 20.499.724,82 KM, što je za oko sedam miliona više nego lani.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.