Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog vijeka svijet je zahvatio muzički i supkulturni pokret novi val, koji se proširio na prostor tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Nedavno je u Zagrebu otvoren Muzej novog vala, čiji je zadatak da čuva uspomenu na ovu kulturnu epohu, bude svojevrsni omaž “starim” bendovima i neka vrsta edukacije za mlade ljude. Osnivač je televizijski i filmski producent Aleksandar Črček, a prostor je osmislio akademski kipar i scenograf Davor Antolić Antas.
Ovaj pokret imao je svoje ogranke u Mariboru, Ljubljani, Zagrebu, Rijeci, Beogradu i Novom Sadu, te prvoj generaciji bendova novog vala pripadaju “Azra”, “Električni orgazam”, “Film”, “Haustor”, “Idoli”, “Lačni Franz”, “Pankrti”, “Paraf”, “Parlament”, “Pekinška patka”, “Piloti”, “Prljavo kazalište”, “Šarlo Akrobata” i “Termiti”, a navedeni bendovi predstavljaju prvu generaciju novovalne scene.
U Muzeju novog vala nalaze se fotografije, albumi, tadašnja omladinska štampa, alternativni teatar i dizajn. Tu je i odjeća novovalnih zvijezda, kao što je šešir Davorina Bogovića iz spota “Prljavog kazališta”, kombinezon u kojem je nastupao Darko Rundek iz “Haustora”, pedale Branimira Džonija Štulića iz “Azre”.
Muzej se zasad u stalnoj postavci uglavnom bavi novovalnom scenom Zagreba, a Črček za “Nezavisne” navodi da su planirane izložbe sa eksponatima scene iz drugih gradova Jugoslavije gdje je novi val bio zastupljen.
On je objasnio kako je došao do ideje o osnivanju muzeja, pričao o prikupljanju eksponata i planovima za budućnost ustanove koja treba da baštini jedan od zlatnih perioda muzičke scena na ovim prostorima.
– Ideja je nastala kroz godine, a zapravo s ciljem da Zagreb dobije mjesto koje bi mlađim generacijama približilo to vrijeme, a starije podsjetilo na iznimno kreativno razdoblje osamdesetih. Nabavka eksponata je krenula sa prvih nekoliko prijatelja poput Jurice Pađena (osnivač benda ‘Aerodrom’, član jedne od mnogobrojnih postava ‘Azre’) i Snježane Banović (hrvatska pozorišna rediteljka, teatrologinja i univerzitetska profesorica, bivša djevojka pjevača, gitariste i lidera ‘Azre’ Branimira Džonija Štulića). Kasnije smo kontaktirali u ostale, koji su se rado odazvali i izašli nam u susret. Uz stalnu postavku, mijenjat ćemo sadržaj izložbi. U planu su promocije, tribine, svirke. To će se održavati u ograničenim uvjetima zbog veličine prostora Muzeja novog vala – rekao je Črček.
Naveo je i da bi pozdravio inicijativu da se slični muzeji otvore i u drugim gradovima bivše Jugoslavije u kojima je bio zastupljen ovaj pokret, te kazao da je zaostavština novog vala i danas jako prisutna u Zagrebu.
– Formiranje svjetonazora, glazbenog pravca, dizajna, izdavaštva. Danas su protagonisti novog vala cijenjeni umjetnici u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Sve to potvrđuje da su bili kvalitetni i vrijedni spomena – pojasnio je Črček.
Termin novi val ranije se koristio pri pomenu avangardnih francuskih režisera šezdesetih godina dvadesetog vijeka. U Velikoj Britaniji ga je u novom značenju prvi koristio menadžer pank benda “Sex Pistols” Malkolm Meklaren 1976. godine, kao alternativni naziv za pank. Črček smatra da je nastanak bendova poput “Sex Pistolsa” i “Clasha” prije svega imao uticaj na nastanak novovalne scene u Jugoslaviji, ali da je bilo i drugih faktora.
– Tu su i okolnosti pomaka praga demokratskih procesa u Jugoslaviji, sinergija umjetničkog djelovanja u više pravaca. Novi val u Jugoslaviji je bio pomalo otpor sistemu, proširivanje ličnih sloboda i pogleda na svijet i nešto treće. Kao i uvijek, nitko to tada nije radio smišljeno s idejom o promjeni i razvoju novih pravaca u umjetnosti. To se naprosto dogodilo i tek smo kasnije shvatili snagu i značaj tog zamaha. Bendovi iz druge polovine osamdesetih stasali su na tim temeljima, ali su se glazbeno više oslanjali na elektrozvuk, po uzoru na ‘Classic Nouveux’, ‘Gang of Four’, ‘Simple Minds’ i druge – kazao je Črček.
On misli da tadašnji socijalistički režim nije gledao previše kritično na novi val. Smatra da bi ga tadašnja vrhuška Komunističke partije Jugoslavije zabranila ili ugasila da ga je osjetila i vidjela kao prijetnju. Najvećeg neprijatelja novog vala vidi na drugoj strani.
– Potpuno prirodno, to je bila komercijalizacija i prelazak u mejnstrim. To se u umjetničkim pokretima neumitno događa uvijek u povijesti! Francuski režiser i pisac Rene Kler jednom je rekao da se svaka borba protiv konvencije pretvara uvijek u konvenciju – zaključio je Črček za “Nezavisne”.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.