Tužbama žele da ućutkaju novinare

Gotovo da ne postoji medijska kuća u BiH čiji novinari bar jednom nisu bili suočeni sa tužbom zbog njihovog izvještavanja. Cilj prijava, prema riječima naših sagovornika, je višestruk: od toga da uplaše i ućutkaju novinare, pa do toga da ih u potpunosti eliminišu iz javne scene.

Situacija u Republici Srpskoj dodatno je podgrijana najavama da će kleveta biti vraćena u Krivični zakon RS, što praktično znači da bi novinari bukvalno za svaku napisanu riječ mogli odgovarati, ukoliko se ona ne svidi nekome o kome se piše.

Poznavaoci prilika kažu da se na ovaj način guši medijska sloboda, ali i građanska, jer bi se isto odnosilo i za svaki javno izrečeni komentar ili bilo koje drugo mišljenje.

Jedan od prijedloga koji su nadležni provukli u javnosti, a koji bi se smatrao klevetom, jeste i sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje.

U vezi s tim postavlja se pitanje ko će određivati kada se radi o govoru mržnje, lažnoj vijesti i drugim oblicima klevete.

– To prepuštati sudovima, ovakvim kakvi jesu u BiH, sasvim sigurno nije garancija da će se ispravno tumačiti ta istina, koja upravo treba javnosti, a ne novinarima. O istini se izvještava zbog javnosti – kaže novinar Vladimir Šušak.

On smatra da će se, ukoliko se ostvari namjera da se na bilo koji način ograniči medijska sloboda, novinari i medijske kuće naći na još većem udaru.

– Ne samo da će se ograničiti u radu, već će uvesti na neki način dodatnu autocenzuru novinara koji rade svoj posao, jer će svi oni na umu imati da će biti tuženi za bilo šta, a sa druge strane neće imati sigurnost da će se to do kraja ispitati – rekao je Šušak za “Nezavisne”.

Tužbe protiv novinara i medija se većinom podnose zbog klevete. S obzirom na činjenicu da u okviru pravosudnih institucija i dalje ne postoji poseban CMS sistem u kojem bi se evidentirali slučajevi vezani za novinare, nije poznato koliki je tačan broj tih tužbi. Međutim, ono što se zna jeste da je u porastu broj takozvanih SLAPP tužbi. A SLAPP, odnosno “Strategic lawsuits against public participation”, ili narodski rečeno – šamar, su vrste tužbi u kojima tužioci postavljaju izuzetno visoke odštetne zahtjeve prema mediju ili novinaru koga su tužili.

Cilj ovakvih “udara” je jednostavan, kažu iz Udruženja “BH novinari”.

– Želi se finansijski uništiti i ugasiti taj medij”, naglašavaju iz Udruženja i dodaju da je u posljednjih pet godina Linija za pomoć novinarima u BiH registrovala oko 40 ovakvih tužbi. Ako imate tužbe kojima treba da platite visoke kazne rijetko koji medij bi mogao da preživi konstantno suočavanje sa serijom takvih tužbi – kaže Šušak.

Dragan Sladojević, novinar “Nezavisnih novina”, ističe da je imao više tužbi za klevetu, a shvatio ih je kao pritisak na slobodno izražavanje.

– Nijednu tužbu nisam izgubio, ali je svaka od njih predstavljala presing jer morate da se pripremite za odbranu te da prikupite argumente za ono o čemu ste izvještavali. To vam, pored svakodnevnih obaveza s kojim ste suočeni u ovom poslu, donese i dodatne. Posebna priča su tužbeni zahtjevi, jer oni koji vas tuže najčešće traže ogromne cifre novca – istakao je Sladojević.

Novinari podnijeli 22 krivične prijave

U 2022. godini pred tužilaštvima u BiH vode se brojni predmeti u kojima su novinari potražili zaštitu zbog nanesene štete, a, podsjećamo, “Nezavisne” su nedavno pisale da su od početka ove godine novinari i mediji u BiH nadležnim ministarstvima i tužilaštvima podnijeli 22 krivične prijave, koje se, između ostalog, odnose na ometanje njihovog rada i ugrožavanje bezbjednosti.

Samo Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci je zaprimilo šest prijava/predmeta u kojima su oštećeni novinari.

– Od navedenog broja pet predmeta se nalazi u radu kod postupajućih tužilaca, a u jednom predmetu je donesena tužilačka odluka – naredba o obustavi istrage – rekli su za “Nezavisne” iz OJT Banjaluka.

Nezavisne

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.