Budući radovi i istraživanja tla u slivu Une, na teritoriji BiH, a s ciljem onemogućavanja Hrvatske da sa druge strane rijeke, na Trgovskoj gori, gradi odlagalište za radioaktivni otpad su ključne teme o kojima će danas razgovarati predstavnici svih nivoa vlasti u BiH.
Sastanak članova Koordinacionog tijela za problematiku Trgovske gore i predstavnika resornih ministarstava iz Republike Srpske i FBiH zakazan je za danas u Novom Gradu, lokalnoj zajednici iz čijeg rukovodstva se često čuje da bi upravo tamošnji stanovnici i privreda mogli da osjete najveće posljedice ako bi radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” na kraju i bio skladišten na Trgovskoj gori.
Domaći stručnjaci, a posebno oni okupljeni u Ekspertskom timu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori upozoravaju da od hrvatskih kolega ne dobijaju sve podatke, niti na vrijeme, a kako bi mogli da prate situaciju na terenu.
Zbog toga su nedavno otkrili da i oni žele da dođu do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako tvrde, moguće i sa strane BiH, jer je, gledano očima struke, riječ o jedinstvenom području. Ti rezultati će im biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu da bi BiH imala uporište u stavovima i argumentima zbog čega su protiv odlagališta u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Upravo će to, potvrdio je za “Glas” predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević, biti tema današnjeg sastanka u Novom Gradu.
– Moramo, što je više moguće, pratiti radove koje rade i u Hrvatskoj. Fokus je da sada razgovaramo i dogovorimo se o stvarima koje ćemo raditi s ove strane Une, odnosno ko je za šta odgovoran i nadležan. Biće riječi i o finansiraju aktivnosti. Na primjer Geološki zavod Zvornik ne može ništa da radi bez odobrenja iz resornog ministarstva u Vladi Srpske – istakao je Dizdarević, koji je ranije pojasnio da će nastojati da dobiju što bolje geološke karte i karakteristike tla da bi utvrdili stepen opasnosti po stanovništvo s ove strane granice.
Hrvatska je vlasnik polovine NE “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme svoju polovinu otpada, zbog čega ozbiljno pripremaju teren za skladištenje i odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, na teritoriji opštine Dvor s druge strane rijeke Une.
U BiH, osim Ekspertskog tima, funkcioniše i Pravni tim, koji je nedavno završio strategiju u kojoj su pobrojane sve opcije koje su na raspolaganju domaćim vlastima, uključujući i tužbe pred međunarodnim sudovima. Uz to, nedavno je prihvaćen i prijedlog za dodatna tri seta istraživanja koji će biti usmjereni ka socijalnim, ekonomskim i bezbjednosnim aspektima koje nosi slučaj “Trgovska gora”.
Stav svih strana u BiH je to da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi BiH odlaganjem otpada osjetila oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje.
Nuklearno gorivo
Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje ove nuklearne elektrane su poručili da će u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji “Čerkezovac” zbrinjavati nisko i srednje radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” te institucionalni otpad iz Hrvatske, ali ne i nuklearno gorivo. Tvrde da će nuklearno gorivo iz NE dugoročno biti skladišteno u suvom skladištu na lokaciji elektrane.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.