Američki državnik Abraham Linkoln (1809-1865), predsjednik SAD od 1860. do 1865, kada ga je u Vašingtonu ubio fanatični pristalica ropstva, rođen je 12. februara 1809. godine.
Prije nego što je izabran za šefa države, Linkoln je bio zemljoradnik, drvosječa, lađarski momak, upravnik pošte, advokat i kongresmen.
Pripadao je Republikanskoj partiji, stranci industrijske buržoazije, koja je bila za ukidanje ropstva.
Od 1861. do 1865. godine, Linkoln je ratovao protiv otcijepljenih južnih država SAD, u kojima su vlasnici plantaža željeli da zadrže robove kao besplatnu radnu snagu.
Godine 1860. Linkolnov izbor za predsjednika SAD podstakao je južne države da započnu proces otcjepljenja i stvore Konfederativne Američke Države.
Vlada u Vašingtonu nije priznala novostvorenu konfederaciju, pa je u proljeće 1861. godine došlo do izbijanja Američkog građanskog rata.
Iako se nije istakao kao posebno talentovan ratni vođa niti je, sve do pred sam kraj, imao uspjeha u izboru generala Unije, Abraham Linkoln imao je ključnu ulogu u pobjedi.
Dok je na početku, zbog političkih razloga, kao cilj rata naveo očuvanje SAD, godine 1862. Linkoln je donio proglas o ukidanju ropstva, čime je Unija stekla simpatije svjetske javnosti.
Linkoln je istovremeno bez mnogo obzira kršio mnoge ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama kako bi suzbio južnjačku “petu kolonu”. NJegov mandat je značajan po cijelom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun saveznih država.
Nekoliko mjeseci nakon što je Linkoln pobijedio na izborima 1864. godine, južna Konfederacija je prisiljena na kapitulaciju i rat je završen pobjedom Vašingtona.
Nekoliko dana kasnije, 15. aprila 1865. godine, Linkoln je ubijen u pozorištu kao žrtva fanatičnog južnjačkog glumca DŽona Vilksa Buta.
Abrahama Linkolna mnogi istoričari smatraju za najboljeg predsjednika SAD.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.