Realna inflacija u zemljama zapadnog Balkana je između 15 i 17 odsto i udara na standard građana, naročito onih sa nižim primanjima, ali je odgovor zemalja regiona na nju je dobar, dok je regionalna saradnja jedan od načina da se poveća ekonomski rast i razvoj regiona, ocijenio je danas na Jahorini ministar finansija Crne Gore Aleksandar Damjanović.
– Za najbolji odgovor potrebna je koordinacija centralnih banaka koje kontrolišu bankarski sistem i vlada zemalja jer bez te sinergije nema rezultata – naveo je Damjanović
Damjanović je, u okviru panela “Inflacija, najveća prijetnja po ekonomiju i mjere stabilizacije” na “Jahorina ekonomskom forumu”, istakao da je inflacija “tiha bolest” koja je na duge staze veoma opasna, te da vlade moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da adekvatno odgovore na nju.
– Država na kratak rok može da ima koristi od inflacije. Mi u Crnoj Gori smo u prva četiri mjeseca ove godine ostvarili 40 odsto više budžetskih prihoda u odnosu na prva četiri mjeseca prethodne godine, dok na srednji i duži rok inflacija pravi problem državi jer ne možemo planirati investicije – naglasio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, inflacija je regionu poklonjena iz inostranstva, jer su zemlje zapadnog Balkana dominatno oslonjene na uvoz robe i usluga, među kojima dominira zavisnost od uvoza nafte i naftnih derivata.
On je naveo da je realna inflacija unutar zemalja zapadnog Balkana između 15 i 17 odsto, kao i da ona udara na standard građana, a naročito onih sa nižim primanjima.
Damjanović je rekao i da je odgovor Vlade Crne Gore na rastuću inflaciju bio povećanje zarada u javnom sektoru, čime su sačuvani standard građana i podstaknuta potrošnja.
– Prepolovili smo i akcize na gorivo, kao i PDV na osnovne životne namirnice i na taj način smo izgubili 60 miliona evra koje smo ustupili građanima i privredi – rekao je Damjanović.
On je naveo da su zbog povećane inflacije najugroženiji penzioneri, te da je prosječna penzija u Crnoj Gori na nivou od 50 odsto od prosječne zarade, dok su u privredi najugroženije oblasti koje se oslanjaju na uvoz energenata.
– Imamo problem sa saobraćajnim preduzećima, sektorom građevinarstva i maloprodaje. Paradoks je da su cijene prehrambenih proizvoda u našim maloprodajnim lancima veće nego u svjetskim metropolama – naveo je Damjanović.
Damjanović je naglasio i da su neki maloprodajni lanci iskoristili rast cijena kako bi visoko podigli maloprodajne cijene, koje su i dalje aktuelne.
Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta Beograd rekao je da postoji optimističnija projekcija koja se tiče kretanja inflacije zbog toga što su svi izvori koji su doveli do rasta inflacije u prethodnom periodu – nestali.
– Govorimo o padu cijena u kategorijama sirovina, primarnih energenata, popuproizvoda i hrane između 30 i 50 odsto – naglasio je Nikolić.
Prema njegovim riječima, postoje dva rizika koja ove godine mogu usporiti smanjenje rasta cijena, jedan je geopolitički, dok se drugi tiče dostizanja limita po pitanju zaduženja SAD.
– Postavlja se pitanje da li će oni podići taj limit. Ukoliko ne podignu – biće veliki potres na međunarodnom finansijskom tržištu koji može dovesti do lomova u kamatnom sektoru, a ukoliko se podigne limit postavlja se pitanje koordinacije fiskalne i monetarne politike – istakao je Nikolić.
Na “Jahorina ekonomskom forumu” danas je održan i panel o temi “Žene, liderke Balkana”.
SRNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.