Nema više sumnje da će se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada graditi u bivšoj kasarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora gdje će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Hrvatske, te 2.400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”, piše Jutarnji list.
Radi se o lokaciji koja je u blizini granice sa BiH Gradnji odlagališta oštro se protivi Hrvatska i najavljuje pravne bitke.
– Hrvatska četiri decenije zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023, a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije ističe najviše dvije godine poslije, znači 2025. godine. Te godine počinje gradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. Još uvijek ne postoji ključni dokument na kojem će se bazira izbor i uslovi gradnje, studija uticaja na okolinu, ali kakva god ona bila, biće prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B – navodi Jutarnji.
Vipotnik: Dodatna istraživanja o tome da Trgovska gora ne ispunjava parametre
Centar neće skladištiti nuklearni otpad, niti biti opasan za okolinu. Međutim, sama činjenica što on postoji neće doprinijeti da se tamo počnu doseljavati ljudi, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti.
Od popisa do popisa stanovništva između 2011. i 2021. opštinu Dvor napustilo je čak 45 odsto stanovništva, dio je umro, dio se odselio, a u brojkama je riječ o više od 2.500 ljudi. Projekcije kažu da će se u idućih deset godina dogoditi sličan odliv.
Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za finansiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti. U gradu su otvorili i Info centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu, a prikazan je skoro kao turistička atrakcija.
Jutarnji je “zavirio” u dokument, koji je svojevrsna podloga studije uticaja na okolinu. U njemu se, između ostalog, tvrdi se da ni na koji način tokom građenja, a i poslije tokom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci.
Sve to nije previše utješno za načelnika Opštine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i ni jedan drugi stanovnik zaboravljene opštine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire sa činjenicom da će on tamo zasigurno doći.
– Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati da li je ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Građani i Opštinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, ali to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas – kazao je Arbutina.
Komentarisao je i rentu koju Opština treba dobiti zbog radioaktivnog otpada.
– Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane Opštine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša opština medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dvor zaista nema blistavu budućnost, nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima.
Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti sa nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije OK – istakao je Arbutina.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.