Tenzije oko kontrole nad Južnokineskim morem, strateškim plovnim putem, sve su veće.
Kako je u članku za Euractiv.com napisao dr Mauricio Đeri, bivši analitičar NATO, onaj ko dominira Južnim kineskim morem – jednim od najvažnijih transportnih puteva za naftu, minerale i hranu u svijetu – kontrolisaće više od petine globalne trgovine.
– Ali, najvažnija ekonomska vrednost u regionu su velike baze podataka (Big Data), a budućnost čitavog interneta zavisi od toga koje zemlje dominiraju Južnokineskim morem – piše Đeri, a prenosi Blic.
Internet “pod vodom”
Nekih 486 podmorskih kablova prenose više od 99 odsto svog međunarodnog internet saobraćaja, prema istraživačkoj firmi “Telegeografija“ iz Vašingtona.
Pri tom, kako se naovdi, SAD imaju prednost prvog poteza – većinu njih kontroliše nekoliko američkih tehnoloških giganta: Alphabet, vlasnik Google, Meta, vlasnik Facebook, Amazon i Microsoft.
Ovi tokovi podataka koji prenose sve, od mailova i bankarskih transakcija do vojnih tajni, vrijedniji su od nafte. Sa informacijama u centru tehnoloških inovacija, kontrola podataka je ključ ekonomske produktivnosti.
– Tako je svjetska podmorska kablovska infrastruktura kao takva sve podložnija sabotaži i špijunaži – špijunske agencije mogu lako da se priključe na kablove na svojoj teritoriji – navodi Đeri.
Zato se geopolitičko rivalstvo između SAD i Kine protekle decenije sve više fokusiralo na kontrolu nad svjetskom podvodnom kablovskom mrežom.
Kineski planovi
Kina već planira podvodnu internet kablovsku mrežu vrijednu 500 miliona dolara za stvaranje superbrze veze između Azije, Bliskog istoka i Evrope. Takođe je spriječila projekte za podmorske internet kablove kroz Južno kinesko more koje podržavaju SAD odlaganjem odobrenja za izdavanje dozvola i stvaranjem striktnijih operativnih ograničenja.
S druge strane, američka vlada osujetila je nekoliko kineskih projekata za podmorske kablove u azijsko-pacifičkom regionu zbog zabrinutosti u vezi sposobnosti Pekinga za nadzor.
Da zaobiđu kinesku kontrolu, američki tehnološki giganti Facebook i Google grade “Apricot”, prvi intraazijski podmorski kabl koji zaobilazi Hong Kong. Taj kabl, dug 12.000 km povezivaće Japan, Tajvan, Guam, Filipine, Indoneziju i Singapur – ali isključuje Maleziju, uticajnu članicu ASEAN-a koja je brzo postala okosnica američko-kineskog nadmetanja za dominaciju nad globalnim internetom.
Nažalost, isključenje Malezije iz projekta podvodnih kablova koji podržavaju SAD ubrzalo je savez zemlje sa Kinom.
Malezija se 2022. priključila Ekspresnom sistemu kablova SEA-H2X koji povezuje Hong Kong, Kinu, Filipine i Tajland sa istočnom Malezijom i Singapurom.
Ko sa kim i kako?
Ironično, Kina je ta koja bi mogla da ima koristi od podrivanja malezijskog suvereniteta nad Sabahom u slučaju Sulua, s obzirom da polaže pravo na vlasništvo nad naftnim i gasnim poljima u Sabahu-Saravaku
Zbog toga će uobičajeni pristup američkih tehnoloških giganata vjerovatno imati suprotan efekat i podstaći Maleziju da se približi kineskoj orbiti. Budućnost globalnog interneta je u pitanju, ističe Đeri. Ako Malezija potpadne pod kinesku dominaciju, to će imati značajne reperkusije širom ASEAN-a, potencijalno inspirišući druge regionalne sile da slijede njihov primer u domino efektu.
Sa novom vladom i dugogodišnjim demokratskim aktivistom Anvarom Ibrahimom kao premijerom, SAD imaju novu priliku za zbližavanje. Vrijeme je, međutim, od suštinskog značaja.
– Prvo globalno putovanje Ibrahima bilo je u Kini u martu, gdje se susreo sa predsjednikom Sijem Đinpingom i obezbijedio 38 milijardi dolara investicija. SAD moraju da se izbore sa tim sa mnogo aktivnijom ulogom u regionu kako bi osigurale da partneri poput Malezije ostanu na tom kursu – zaključio je Đeri.
Blic
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.