Art

Hemingvej: Brutalni poeta, revolucionar i depresik

Američki pisac Ernest Hemingvej (1899-1961), dobitnik Nobelove nagrade za književnost, autor romana “Za kim zvona zvone”, izvršio je samoubistvo 2. jula 1961. godne.

U Prvom svjetskom ratu učestvovao je u borbama na italijanskom frontu i sjećanja na to vrijeme iznio je u romanu “Zbogom, oružje”.

Iskustva iz Španskog građanskog rata zabilježio je u romanu “Za kim zvona zvone”, a sa puta po Africi nastali su “Snjegovi Kilimandžara” i “Zeleni bregovi Afrike”.

Hemingvej je nastojao da reporterski bilježi činjenice, što je karakteristika “škole” pisaca koju je predvodio između dva svjetska rata.

Isticao je snagu osnovnih ljudskih nagona i duboku žudnju za intenzivnim životom.

Najčešći motivi u njegovim djelima su rat, lov, pijanstvo, seks – i sve to često u grubim, katkad i brutalnim vidovima.

Ostala njegova djela su romani “Starac i more”, “Pokretni praznik”, “Proljećne bujice”, “Sunce se ponovo rađa”, “Smrt u popodnevu”, “Imati i nemati”, “Preko rijeke, pa u šumu”, drama “Peta kolona”…

Ni danas nisu jasne okolnosti Hemingvejevog samoubistva.

Mnogi psiholozi, biografi i novinari trudili su se da otkriju razlog – psiholozi su to pripisali njegovom “ludilu” i depresiji, međutim, njegov prijatelj pisac Aron Edvard Hočner tvrdi da je Hemingveja u smrt otjeralo uvjerenje da je meta FBI, američke unutrašnje bezbjednosti.

Hemingvej je u to vrijeme simpatizirao Fidela Kastra, te je zbog svojih veza sa Kubom vjerovao da agenti znaju za svaki korak koji napravi.

Hočner, koji je autor djela “Papa Hemingvej” i “Hemingvej i njegov svijet” naveo je da je Hemingvej doslovno postao paranoičan zbog toga i da ga je strah od federalaca natjerao da digne ruku na sebe.

Da je Hemingvej imao razloga da vjeruje da ga prati FBI pokazalo se 1980. godine kada je, prema Zakonu u slobodi pristupa informacijama, otvoren dokument o tom američkom piscu.

Ispostavilo se da je FBI zaista imao zabilješke o Hemingvejovim namjerama da pokrene “antifašističku špijunsku mrežu”, a u dokumentima se navodi i to da je pisac imao psihičkih problema.

Taj dokument FBI sadrži 120 stranica, a Hočner je naveo da mu je jako žao što tada nije uzimao za ozbiljno ono što mu je Hemingvej govorio.

Ernest Miler Hemingvej ubio se 2. jula 1961. godine.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Nevjerovatna Katarina Trivić: Borbu sa leukemijom podijelila sa drugima (VIDEO)

DB

Srbija kupila zloglasnu direktivu kojom je Hitler naredio napad na Jugoslaviju

DB

Spajić: Odgođen popis stanovništva u Crnoj Gori

DB

Dodik: Vlast u FBiH treba da vodi računa o načinu na koji govori o Srpskoj

DB

Lideri opozicije u Srpskoj: Izmjene Izbornog zakona BiH najvažnije pitanje

DB

Banjaluka: Naredne godine besplatan javni prevoz za više od 40.000 penzionera (VIDEO)

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više