Dok su se pčelari prošle godine hvalili sa gotovo rekordnim prinosima, ovog ljeta neće tako zadovoljno trljati ruke. Razlozi su vremenski ekstremi i med iz uvoza sumnjivog kvaliteta.
Svaki stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede pola kilograma meda. Pčelari Republike Srpske 2022. godine proizveli su 2.149 tona meda ili 13,6 kilograma po košnici, što predstavlja rekordno visoku proizvodnju.
Istovremeno, pčelari u Federaciji BiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona maraka. Može i bolje, kažu vrsni poznavaoci, ali ne i ove godine.
Nikola Popović već sedam godina se bavi pčelarstvom. Svoje košnice prenosi s mjesta na mjesto, zavisno od vremenskih prilika i mogućnosti ishrane za pčele. Za UNA TV kaže da ove godine neće imati prinosa nikako.
– Kod ostalih pčelara biće jako malo meda takođe, od pet do 10 kilograma po košnici. I to ako budu imali biće sjajan rezultat za ovu godinu – kaže Nikola kome je ovo i hobi, ali i solidan izvor dodatnih prihoda.
Njegov kolega Gostimir Radulović dodaje da je ova godina za njih katastrofalna zbog obilnih padavina. Kaže da je pčele do sada morao prihranjivati da bi uopšte opstale.
Cijena kilograma meda iznosi od 20 do 25 maraka, zavisno od vrste. S obzirom na prinose, građani opravdano strahuju od poskupljenja. Radulović nije tog mišljenja jer poznaje prilike i sliku gleda malo šire.
– Trgovački lobi je čudo, uvozi se dosta patvrenog meda, tako da konkurencija je na nekom nivou da pčelari ne mogu da dižu cijene, a i platežna moć našeg stanovništva je vrlo oskudna tako da mislim da neće ići preko 20 ili 25 maraka – ističe Radulović koji je svoje košnice smjestio na padinama Manjače.
Uvoz meda sumnjivog kvaliteta
U BiH se na godišnjem nivou uveze 2.000 tona meda, uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i urađene analize. Na evropskom tržištu više od 46 odsto uvezenog meda je falsifikat.
Slovenija je nedavno pokrenula inicijativu prema Evropskoj komisiji, koja bi onemogućila plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske koji košta od jedan do tri evra.
BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana. Na tom putu nam mogu pomoći upravo Slovenci. Njihovi pčelari, kojih ima oko 10.000 odlični su stručnjaci.
Banjalučanima su predstavili svoju autohtonu vrstu, kranjsku pčelu. Ona je izvezena na sve kontinente svijeta, jer se po svojim biološkim i ekonomskim osobinama, kao i izraženom osobinom prilagođavanja i u surovijim uslovima za gajenje pčela, pokazala kao jedna od najboljih ako ne i najbolja rasa medonosnih pčela.
Damijan Sedar, ambasador Republike Slovenije u BiH ističe da mi treba da se upoznamo sa onim što nas okružuje. On dodaje da je čovjek davno putovao u svemir, ide duboko u okean, a ne poznaje dovoljno ono što nas okružuje. Na 3D maketi izloženoj u Banjaluci može se vidjeti model ove pčele uvećan sto puta.
Promocija 3D kranjske pčele (Kranjica) ima za cilj da ukaže na važnost uloge koje pčele imaju kao najvažniji oprašivači koji nam osiguravaju zdravlje ekosistema, hranu i sigurnost hrane, održivu poljoprivredu i bioraznolikost, te značajno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju životne sredine.
3D-Kranjica nastala je tokom slovenskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije, a zatim je izložena u slovenskom paviljonu na Svjetskoj izložbi Expo 2020 u Dubaiju gdje je privukla pažnju gotovo milion posjetilaca. U Banjaluci je izložena zahvaljujući projektu kojeg realizuje Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Organizacijom amputiraca UDAS. Nakon Banjaluke biće izložena i u Sarajevu.
UNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.