Tokom 2022. i 2023. godine zabilježena je, po prvi put, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica.
Kako su kazali iz Ministarstva privrede i održivog razvoja, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.
– Radi se o suptropskoj ribi atlantskog porijekla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koraljne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog okeana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na ostrvu Ascension i Saint Helena u centralnom dijelu južnog Atlantskog okeana i od Gabona do Angole u istočnom dijelu okeana.
Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavljanje populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora usljed klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području – kazali su iz Ministarstva.
Takođe, pozivaju građane da prijave strane vrste koje primijete. O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Univerziteta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to.
– Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbjegovi iz akvarijuma ili akvakulture, ali takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektuju upravo na područjima saobraćajnih luka kao npr. u Tršćanskom zalivu
Posljednjih godina širom planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim dijelovima hemisfere čemu doprinosi globalno otopljenje, odnosno povećanje prosječne temperature mora – objasnio je Iveša.
Neke vrste mogu postati invazivne
Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerovatno posljedica ispuštanja balastnih voda.
Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljka Programa zaštite prirode u Udruženju za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueckog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski saobraćaj.
Ali, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…
– Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočigledniji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama algi i beskičmenjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost – istaknla je Jakl za N1.
Navela je i neke primjere.
Primjer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posljedice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na ivici izumiranja.
N1
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.