Nakon odluke Vlade RS da se minimalac za 2024. godinu poveća na 900 maraka, iz Saveza sindikata Republike Srpske su upozorili radnike da dobo paze kako će im biti isplaćene januarske plate.
Najniža plata, predstavlja osnovnu platu i to samo za nekvalifikovane radnike koji rade najjednostavnije poslove i nemaju radno iskustvo. Sva uvećanja plata, poput naknade za minuli rad ili za rad noću i prekovremeni rad, dodaju se na tu osnovnu platu poručio je predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva RS, Goran Savanović.
On je podsjetio da svi radnici u Srpskoj, osim onih kojima je po osnovu Zakona o platama ta naknada uračunata u platu, imaju pravo na naknadu za topli obrok.
– Ta naknada će od početka iduće godine iznositi od 10 do 11 KM po radnom danu, što znači da će radnici imati naknadu od 200 do 220 KM mjesečno, koja se takođe dodaje na platu – pojasnio je Savanović.
Iz Saveza sindikata RS su pozvali radnike da provjere svoje platne liste za januarsku platu i da se, u slučaju bilo kakvih sumnji ili nepravilnosti, obrate Sindikatu za pomoć.
– Mi ćemo njihova prava zaštititi. Radnici ne treba da se boje, niti da se ustručavaju, moramo zajedno da se borimo da i najniža plata, ali i sve duge plate, budu isplaćene po zakonu – rekao je Savanović.
Najviše nedoumica i kontroverzi je izazvao upravo topli obrok. Poslodavci, na čelu sa Sašom Trivićem, prigovorili su da je privreda u nepovoljnijem položaju od javnog sektora, jer kako je naveo Trivić, u Republici Srpskoj “postoje dvije najniže plate”.
– U Javnom sektoru je najniža plata 900 KM i to je sve u to je uračunat i topli obrok, dok je u privatnom sektoru najniža plata 900 KM plus naknada za topli obrok. Najlakše je poslodavcima zavući ruku u džep – rekao je Trivić.
Predsjednica Saveza Sindikata RS, Ranka Mišić priznaje da su topli obrok i regres, po Zakonu o platama, uračunati u plate zaposlenih u javnom sektoru i da je to ozbiljan problem, kojim će se sindikati iz ove oblasti pozabaviti već prvih mjeseci 2024. godine.
Odgovarajući na primjedbe, kako kaže, “grlenih” poslodavaca, Mišićeva ističe da ni u privatnom sektoru nije sve pod konac.
– Za većinu radnika u industriji, topli obrok je u tanjuru, a ne u novčaniku. Govorim o radnicima koji u svojim preduzećima dobijaju kuhani obrok tokom pauze. Veoma mali broj radnika u realnom sektoru u RS prima naknadu za topli obrok u novcu – navela je Mišićeva.
Ona je dodala da neki radnici imaju problem jer ne dobijaju “ni u novčaniku ni u tanjiru”, bar ne u punom iznosu.
– Imamo trgovački lanac, koji je u prošloj godini ostvario dobit od 11 miliona, svojim radnici kao naknadu za topli obrok daju bon od 100 KM, koje oni mogu potrošiti samo u trgovinama tog lanca. Drugih 100 maraka ne postoji, nestali su – rekla je Mišićeva.
Da u stvarnom svijetu ima i gorih primjera, i da uprkos zakonskim odredbama, mnogi radnici ne dobijaju topli obrok, ni u tanjuru, ni u novčaniku, pa čak ni u bonovima, pokazuje priča radnice zaposlene u jednoj kompaniji za čišćenje.
– Topli obrok nikad nismo primali. Čim to neko spomene, galame na nas, prijete otkazima. Ne znam kako oni to peglaju, kako zaobilaze zakon, ali tako je. Ne znam ni šta piše u mojoj platnoj listi. Moje koleginice i ja nikad nismo vidjele svoje platne liste, samo nam plata legne na račun, a to je obavezno minimalac, bez ikakvog dodatka – priča jedna radnica.
Srpskainfo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.
1 komentar
Radnici imaju na mnogo šta pravo,samo ga ne mogu svi ostvariti,jer su prinuđeni da rade i šute.Istina je da mogu oni i pričati,ali slaba je korist od toga,a mnogi nisu ni u mogućnosti da pravnim putem istjeruju pravdu.Svojevremeno sam potraživao otpremninu od firme koja je otišla u stečaj ,a radnici završili na Biro-u,sve sam procedure odradio pravosnažnu presudu dobio da mi poslodavac treba isplatiti 3450KM otpremnine za 19 godina radnog staža plus zateznu kamatu(taj iznos je jedna mjesečna plata prosječnog političara) i na kraju čekao i nisam dočekao,paš kao što su mi i u Gradskom sindikatu rekli “imaš pravo,ali teško da ćešdobiti pare”.Sudski troškovi za spor iz radnog prava nisam plaćao,ali za daljnje tužbe bi trebalo angažovati advokata,a za to nisam imao para,tako da u stvari pravosnažna sudska presuda ne vrijedi gotovo ništa,ako nema mehanizma koji bi je sproveo,vlasnik je u međuvremenu prodao firmu,sad je već skoro 6 godina od prestanka radnog odnosa i ovo je vjerovatno pravno zastarilo.Skoro sam čitao i da bi radnici trebali više da se aktiviraju u borbi protiv isplaćivanja plate u kovertama,što mi liči na hvatanje zmije tuđom rukom.Mi smo prije neki desetak godina imali sastanak sa poslodavcem na ovu temu i on je hladno rekao da smo upravu i da će prestati isplaćivati onaj dio u kovertama i ljudi su se prepali i ušutili,a on je nastavio da od nas stvara siromašne penzionere koji će zahvaljujući takvim uplatama imati male penzije.Zaključak sve ove priče je da su sindikalne organizacije previše zainteresovane ličnim interesom pojedinaca,a mnogo manje pravima radnika,poslodavci misli samo na ekstraprofit i jeftinu radnu snagu i na kraju slabo su razrađeni mehanizmi države koji bi mogli natjerati poslodavce da poštuju prava radnika.