Stanovništvo koje broji cijela omanja opština u BiH zaposlilo se prošle godine u Sloveniji.
Može se to zaključiti na osnovu brojki iz Prednacrta izvještaja o radu Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 2023.
Među aktivnostima ove agencije, kako se navodi, istakla se i realizacija Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Slovenije o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, gdje je, kako se dodaje, u 2023. godini realizovano 8.020 oglasa i radne dozvole dobilo i počelo raditi 12.099 državljana BiH.
Primjera radi, prema rezultatima popisa sprovedenog 2013. godine, brojne opštine imale su tada približan broj, a danas vjerovatno i manje stanovnika. Tako je Vlasenica imala 11.467, Milići 11.441, Sokolac 12.021, a Kladanj 12.348 stanovnika.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da ljudi migriraju iz BiH iz više razloga, s tim što to nije isključivo teza “trbuhom za kruhom”.
– Imamo iz godine u godinu atmosferu straha, odnosno neuređene političke i međuljudske, međunacionalne odnose, stalno imamo politiku vraćanja u neka nemirna vremena, a imamo i to da je BiH danas u savremenom društvu pod nekom vrstom aneksije – naveo je Vasić, te dodao da su tu i stalne tenzije.
To su sve, dodao je, neki od psihosocijalnih razloga zbog kojih ljudi odlaze i ne odlučuju se da u BiH formiraju porodice.
– Odlaze u razvijene države zbog ekonomije, ali i atmosfere straha. Dakle, veliki broj ljudi odlazi zbog mirnijeg života, ne samo u ekonomskom, nego i socijalnom smislu. Ako nešto dobro radite, bićete nagrađeni, a ako loše radite, bićete kažnjeni. Ovdje u BiH je obrnuto, ako ste uspješni u koruptivnim djelima i radnjama, bićete nagrađani, a ako ste odličan student i uspješan mlad čovjek, dobićete kartu u jednom pravcu za neku treću državu. To je naša realnost i ne vidim da će se to promijeniti – naveo je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Demograf Aleksandar Majić kaže da, ako pogledamo teoriju migracija, one su najčešće uzrokovane zbog zaposlenja, odnosno bolje plate, ali i školovanja i slično.
– Znamo svi da je Slovenija na mnogo većem stepenu ekonomskog razvoja u odnosu na BiH, a slična je situacija i sa Austrijom i Njemačkom. Te zemlje uvoze radnu snagu sa ovih prostora. Da li bi ti ljudi ostali da su imali veće plate? Ja pretpostavljam da bi, ali to bismo mogli da saznamo ako bismo sproveli istraživane i pitali te ljude – rekao je Majić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u tri spomenute evropske države posebno odlaze ljudi iz zapadnog dijela BiH, a demografska šteta je višestruka.
– Znamo da najčešće migriraju dvadesetogodišnjaci i tridesetogodišnjaci. To je srce radnog kontingenta, ali to su najčešće i ljudi koji će potencijalno biti roditelji u narednom periodu. Dakle, gubimo i radni i fertilni kontingent – pojašnjava Majić.
Prema ranijim iskustvima, u Sloveniji su se najviše tražili radnici iz BiH sa zanimaljima kao što su vozač, varilac, armirač, tesar, zidar, elektroinstalater, bravar, kuvar.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je u pitanju realizacija Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz BiH u Njemačkoj na poslovima njegovatelja, u prošloj godini zaposleno je 400 državljana BiH.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.