Strane sudije Ustavnog suda BiH biraju se u Strazburu, diskreciono pravo izbora ima predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Velom misterije obavijeno je na koji način se vrši selekcija, a evidentno je jedino da se odluke u Ustavnom Sudu BiH donose na štetu Srba, ta činjenica objašnjava dosta toga, ukazuje za RT Balkan nekadašnji sudija ovog suda Vitomir Popović.
– Prema Ustavu Bosne i Hercegovine u članu 6, Ustavni sud BiH sastoji se od 9 sudija i to šest iz reda konstitutivnih naroda (tri Bošnjaka, dvoje Srba i jedan Hrvat), kao i troje stranaca koje bira Evropski sud za ljudska prava – navodi sagovornik, inače istaknuti pravnik, akademik i dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci u dva mandata.
Istina, u Ustavu piše ko bira sudije, ali ne piše na koji način. Jedini uslov je da “sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države”.
Odabir sudija koje će donositi izuzetno značajne odluke u rukama je jedna osobe – predsjednika, u ovom slučaju predsjednice Evropskog suda za ljudska prava Sjofre O'Liri. Budući da jedna osoba ima diskreciono pravo i punu slobodu da sama donosi ove odluke proces je potpuno netransparentan. U prilog tome govori i činjenica da na sajtu Evropskog suda za ljudska za prava ne postoji ni odluka o imenovanju dvoje od troje sudija.
Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava bira sudije, navodno uz konsultacije sa članovima Predsjedništva BiH, što se odavno ne dešava. Konsultuje se samo sa zapadnim partnerima ovog suda.
Ustavni Sud BiH do 2026. godine ostaće bez svih domaćih sudija
– Kao što je bilo predviđeno da domaće sudije prestanu sa radom nakon prestanka mandata, tako je bilo predviđeno i za strane sudije, međutim, njima su stalno produžavali mandat. Tako je ostalo do danas – navodi profesor Popović, nekadašnji sudija ovog suda.
Sud radi u većima i plenarno, a većinu nije teško postići, budući da strane sudije odlaze na kanabe kod visokog predstavnika i njihovo mišljenje nekako se volšebno poklapa sa bošnjačkim, a ono se, opet, poklapa sa stavom Zapada.
Na pitanje kako djeluje proces odlučivanja u Ustavnom sudu BiH, Popović se prisjetio svog mandata.
– Tada je visoki predstavnik bio Pedi Ašdaun. Odluke su se donosile tako što on prvo pozove strance i da im nalog kako će glasati. Oni glasaju kao i Bošnjaci i onda prostom većinom preglasaju nas Srbe – prisjeća se Popović.
Donošenje presuda na taj način je opasno, jer su odluke Ustavnog suda BiH “konačne i obavezujuće”.
Jedna od takvih odluka je i da imovina entiteta, koja je zagarantovana Dejtonskim sporazumom, prema odluci Suda, pripadne državi.
– Njihove odluke su u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom iz kojeg proizilazi i Ustav BiH, kojim je propisan i rad ovog suda – naglašava Popović.
Karan: Ustavni sud BiH je greška koja odudara od bića i principa Dejtonskog sporazuma
Kako ističe sagovornik, to nije samo napad na Republiku Srpsku, već otimanjem imovine Srpske oni ruše Dejton.
– Činiće to sve dok imaju podršku Zapada – ukazuje profesor prava.
Međutim, svijet se menja, pozicije moći nisu više iste i moraće da se naviknu na novi, multipolarni svijet koji nastaje i u kojem sudbina čitave države neće i ne može biti u rukama samo jednog čovjeka.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.