Međunarodni monetarni fond (MMF) je danas u Sarajevu predstavio neke od osnovnih podataka o ekonomiji u BiH, nakon što su zvaničnici ove finansijske institucije bili u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Šefica Misije MMF-a u Bosni i Hercegovini Alina Iancu je kao pozitivno izdvojila to što se ekonomski rast Bosne i Hercegovine pokazao otpornim i to što se smanjuje stopa inflacije. Rast je prošle godine iznosio 1,8 odsto, a ove godine bi trebao iznositi 2,5 odsto. Prosječna godišnja stopa inflacije je 2023. iznosila 6,1 odsto, a ove godine bi trebala iznositi tri odsto.
Iancu je napomenula da postoje rizici koji su globalnog i regionalnog karaktera, ali i oni koji su posljedica domaće politike. Ukazala je da je domaća politika odgovorna za to što je fiskalna politika previše ekspanzivna, tj. za to što je budžetska potrošnja prevelika, te što su kamatne stope i dalje previše niske.
U MMF-u posebno problematičnim smatraju budžetsku potrošnju, piše Klix.ba.
– Oba entiteta imaju budžetski deficit, što je slučaj prvi put nakon nekoliko godina. Budžetski deficit Federacije Bosne i Hercegovine bi trebao rasti ove godine. Potrebe za finansiranjem vlada rastu i pokazuje se da je teško nadoknaditi te potrebe – naglasila je Iancu.
Tri glavne preporuke
MMF ima tri glavne preporuke za vlasti Bosne i Hercegovine, a to su:
– Da se vrati finansijska održivost kroz hitno ograničavanje tekuće potrošnje, očuvanje potrošnje na investicije, pripremom za eventualni nedostatak budžetskih prihoda i druge nepredviđene okolnosti te punjenjem rezervi;
– Da se osigura i ojača otpornost finansijskog sistema;
– Da se ubrzaju strukturalne reforme kojima će se Bosni i Hercegovini osigurati ubrzan ekonomski rast. Između ostalog, strukturalne reforme bi podrazumijevale jasan pregled zaposlenosti i plata u javnom sektoru te socijalnih davanja, digitalizaciju, borbu protiv korupcije i dekarbonizaciju. Kada je u pitanju dekarbonizacija, podsjetila je da bi se Bosna i Hercegovina trebala pripremiti za oporezovanje dobara i usluga u Evropskoj uniji zbog kojih se emituje ugljendioksid (CO2).
Kamate i inflacija
Na pitanje kako komentarišu tvrdnju pojedinih bh ekonomista i onih iz bh ekonomskih i finansijskih institucija da rast kamatnih stopa nije rješenje za inflaciju jer se inflacija iz drugih država prelila na Bosnu i Hercegovinu, Iancu je ponovila da su velika javna potrošnja i visoke kamatne stope uzrok inflacije. U nastavku je obrazložila ovaj stav.
– Domaće politike jesu doprinijele nastavku potrošnje i otpornosti rasta, ali te iste politike su doprinijele da inflacija bude visoka. Naime, cijene hrane i energije u okruženju se smanjuju, pa samim tim se smanjuje i inflacija. Kada pogledamo mjerila inflacije, a to su hrana i energija, onda vidimo da ta inflacija ostaje visoka. Ona je barem dijelom potaknuta domaćim politikama – objasnila je.
Ponovila je da se rastom budžetske potrošnje, što se odnosi i na trajno povećanje plata u javnom sektoru i socijalnih davanja, uzrokovalo to da inflacija i dalje bude visoka, tj. da i cijene budu i dalje visoke.
Plate i inflacija
Podsjetila je da su vlasti FBiH u januaru ove godine donijele odluku o rastu minimalne plate te da je to učinjeno u skladu sa zakonom. Poručila je da MMF to podržava, ali da je MMF protiv ad hoc rasta minimalne plate.
– Svaki dodatni rast (minimalne plate) treba procijeniti u smislu njegovog uticaja na cijene, kao i uticaja na konkurentnost, zapošljavanje i fiskalno stanje – dodaje Iancu.
Budžetski deficit
Govoreći o budžetskom deficitu u oba entiteta, ukazala je da su u MMF-u svjesni da je iza nas nekoliko teških godina tokom kojih su vlasti budžetskom potrošnjom podržavale građane. No, u MMF-u su nezadovoljni time što je ta podrška bila trajnog karaktera.
– Data su trajna povećanja plata i penzija. S druge strane, kada je riječ o prihodovnoj strani, budžetski prihodi se ne ostvaruju na nivou na kojem bi se mogli ostvarivati. Visoka inflacija je podržavala te prihode, ali sada se ona smanjuje tako da se smanjuju budžetski prihodi. Povećana je budžetska potrošnja, a budžetski prihodi nisu toliki koliki su bili – ukazala je.
Prema njenim riječima, oba entiteta imaju velike potrebe za finansiranjem i ne znaju koliko će te potrebe moći biti zadovoljene na domaćem tržištu. Istakla je da Bosna i Hercegovina trenutno ne pregovara s MMF-om o novom zaduženju, ali da je MMF spreman pomoći.
Klix.ba
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.