Savo Milić je, kažu, u Banjuluku pristigao polovinom 19. vijeka iz jednog trebinjskog sela.
– Kao i drugi pridošli Hercegovci, dao se na trgovinu i stekao golem imetak a, u međuvremenu, i tri sina. Kuću je podigao blizu Ferhadije a u njoj je, vele, imao prvi lift u Banjaluci. Pronicljivi i pomalo neobični banjalučki trgovac nije se, očigledno, libio da u Banjaluku donosi novine iz velikoga svijeta – napisao je istoričar Zoran Pejašinović na svom Facebook profilu.
U zanimljivom zapisu, kakve ovaj profesor banjalučke Gimnazije često objavljuje, navodi se i da je gazda Savo, misleći o svemu, još za života dao da se sačini velika porodična grobnica. Ništa neobično, pogotovo za imućne trgovce toga doba.
– Međutim, kada je na Pravoslavnom groblju “Svetog Pantelije” osvanuo starogrčki, tačnije korintski hram, vjerujemo da su se Banjalučani svih vjera silno iznenadili, a neki, vjerujemo, i prekrstili lijevom rukom – navodi Pejašinović.
Do današnjih dana iznad hrama lebdi pitanje šta je gazda Savu ponukalo da sebi i svojima sačini ovaj čudnovati mauzolej. Teško da ga je put nosio do Akropolja ili nekog grčkog ostrva, pa da pomislimo da ga je neka tamošnja drevna građevina omađijala.
– Biće da smo pronašli odgovor na ovo zamešateljstvo. Gazda Savo je inspiraciju za ovaj import našao na nekom poslovnom putovanju u Beču! Naime, ovo njegovo sočinjenije neodoljivo podsjeća na bečki Hram Avgusta i Livije (slika u prilogu) iz prvog vijeka nove ere. Zanimljivo je da je to zdanje jedno vrijeme služilo kao Hram razuma a potom i Trgovački sud. Da li je to znao i gazda Savo, ne usuđujemo se ustvrditi, ali sličnost Savinog i tog hrama ostaje više nego očigledna – zaključuje profesor Pejašinović.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.