Konzumiranje kokaina je na rekordnoom nivou. Prema podacima UN-a, 2021. je tu drogu konzumiralo oko 22 miliona ljudi. Po učestalosti korištenja ona je na drugom mjestu iza kanabisa.
U Evropi kokain najviše konzumiraju građani Njemačke. To pokazuju analize otpadnih voda. Riječ je o drogi koja stvara jaku ovisnost i oštećuje vitalne organe. Konzum dovodi kardiovaskularni sistem do granica opterećenja, što se može uporediti sa neprestanim trčanjem maratona.
Odvikavanje takođe predstavlja veliki fizičko i mentalno opterećenje. Sada istraživači u Brazilu rade na serumu koji bi trebao podržati pri terapiji odvikavanja, piše DW.
Kako djeluje kokain?
Većina konzumenata ušmrkava kokain u formi praha, kroz nozdrve. Alternativa je pušenje uz pomoć lule. Djelotvorna tvar preko krvi dospijeva do mozga. Tamo izaziva lučenje različitih tvari za prijenos informacija, među kojima je i dopamin. Javlja se osjećaj intenzivne euforije.
Tijelo postaje hiperaktivno i razdraženo. Srce pumpa krv punom snagom, arterije se sužavaju.
Krvni pritisak i tjelesna temperatura rastu. Potrebe poput gladi i žeđi postaju nevažne. U najgorem slučaju, “trip“ može okončati grčevima, komom ili zaustavljanjem disanja ili rada srca.
Ekstaza traje između 5 i 30 minuta.
– Stvara se osjećaj da je na svim semaforima upaljeno zeleno svjetlo – kaže Hanspeter Eckert, terapeut u jednom berlinskom Udrženju za liječenje ovisnosti.
Mozak pamti: ovo je bilo intenzivno, predivno. Želim to ponovo da doživim! Tijelo pamti
konzumaciju kao element važan za preživljavanje. Mislima dominira želja da se uzme još kokaina.
Unutrašnji glasovi koji upozoravaju na posljedice postaju sve tiši. Pogođeni počinje zapuštati svoje zdravlje, socijalne kontakte i posao. I tu se govori o ovisnosti.
Rješenje – vakcina protiv ovisnosti?
Antikokainska vakcina može pomoći u terapiji ove ovisnost. Nakon vakcinacije, u krvi se stvaraju antitijela. Ona se ciljano vezuju uz kokain. Stvaraju se formacije koje zbog svoje veličine ne mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru. Tako se sprječava stimulacija mozga i time osjećaj koji donosi konzumacija kokaina.
Sprečava se reakcija mozga koja izaziva želju za ponovnim uzimanjem droge.
– Zbog toga pacijent drukčije percipira drogu – kaže za DW Frederico Garcia s brazilskog sveučilišta UFMG. Njegov istraživački tim je vršio eksperimente na štakorima.
Garcia smatra da bi se rezultati postignuti na životinjama mogli ostvariti i sa ljudima. Bila bi to prva vakcina protiv kokaina koji bi se upotrebljavao u terapiji.
Na takvim serumima rade i istraživački timovi u SAD-u. Trenutno još nema kliničkih studija na ljudima tako da je neizvijesno kada će, i hoće li se uopšte, vakcina pojaviti.
N1
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.