Globus

Oto Han, otac atomskog doba


Njemački hemičar i fizičar Oto Han (1879-1968), profesor Univerziteta u Berlinu i Getingenu, te dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, preminuo je na današnji dan 1968. godine.

Han je 1957. godine potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog zapadnonjemačkog nuklearnog oružja.

On je 1938. godine dokazao raspadanje rubidijuma, a 1939. je sa njemačkim fizičarom Fridrihom Štrasmanom otkrio nuklearnu fisiju (cijepanje) jezgra urana.

Otkrio je i radioaktivne elemente mezotorijum, radiotorijum i, sa koleginicom Lizom Majtner, protoaktinijum.

Najznačajnije Hanovo otkriće je fisija urana, koju je pronašao i objasnio 1939. godine zajedno sa Štrasmanom.

Energija koja se oslobađa prilikom fisije praktično je iskorištena samo nekoliko godina poslije Han-Štrasmanovog otkrića za pravljenje nuklearnih reaktora i atomske bombe.

Han je dobio Nobelovu nagradu za hemiju za “otkriće cijepanja teških atomskih jezgara”.

Mnogi naučni autoriteti smatraju ga ocem atomskog doba.

Srna

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Zelenski: Evropa mora da bude za pregovaračkim stolom

K1

Amerikanci švercuju jaja iz Meksika i Kanade

K1

Francuske brošure za krizne situacije: Od nesreća do oružanih sukoba

K1

Javna kuhinja za bebe u BiH je poraz društva

K1

Razgovor Putina i Trampa: Svijet je postao mnogo sigurnije mjesto

K1

Putin: Protiv ruskih fizičkih i pravnih lica na snazi skoro 30.000 sankcija

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više