Foto: Agencije
Politika

Političari sa pravomoćnim presudama mogu da se bave politikom u BiH


Političari u BiH koji su osuđeni ili se nalaze na izdržavanju kazne po odsluženju mogu se nastaviti baviti politikom.

Naime, Fadil Novalić, bivši premijer Federacije BiH, nalazi se na izdržavanju četvorogodišnje kazne zbog zloupotrebe položaja u slučaju “Respiratori“. Ipak, čini se da ne planira stati s bavljenjem politikom.

To je poručio u objavi na njegovom Fejsbuk profilu, iako ne bi trebalo da ima pristup internetu i društvenim mrežama dok se nalazi u Vojkovićima.

Bez obzira na to što je protiv njega donesena i potvrđena presuda, zakon u BiH, barem u njegovom slučaju, kaže da Novalić neće imati prepreke u bavljenju politikom nakon što izađe iz zatvora.

Sponzorisano

To je za Klix.ba potvrdio i njegov advokat Senad Pećanin.

– U presudi bi jasno pisalo da se Novaliću zabrani obavljanje javne funkcije. On će biti u mogućnosti da se bavi politikom nakon što završi izdržavanje kazne – kaže Pećanin.

Njegove tvrdnje potvrđuje i Krivični zakon FBiH. Prema presudi Suda Bosne i Hercegovine, Novalić, kao i Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, prekršili su član 383 KZ FBiH, Zloupotreba položaja ili ovlašćenja. Kršenje ovog člana nosi kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, a u slučaju afere „Respiratori“, nosi kaznu od tri ili više godina, zbog količine pribavljene imovinske koristi od 200.000 KM, prema presudi Suda BiH.

Međutim, određene presude sa sobom nose zabranu političkog djelovanja, odnosno zabranu obavljanja dužnosti, kako to piše u Krivičnom zakonu BiH.

U tom pogledu je indikativan slučaj Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Njemu i v.d. direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću se sudi za član 203a KZ BiH, odnosno krivično djelo Neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Pored potencijalne zatvorske kazne, ova odredba KZ BiH nosi i mjeru bezbjednosti zabrane obavljanja dužnosti.

Pored ovog člana Krivičnog zakona BiH, zabranu obavljanja javne dužnosti dobit će sve osobe pravosnažno osuđene za članove Član 219.b (Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava), Član 239 (Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava), Član 156 (Napad na ustavni poredak) i Član 157 (Ugrožavanje teritorijalne cjeline).

Važno je napomenuti još jednu važnu odredbu – ukidanje kazne odlukom višeg suda. Odluke Suda BiH mogu biti poništene ako tako kažu Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava.

Advokat Ifet Feraget pojašnjava šta bi se u tom slučaju desilo.

– Ako bi Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava ukinuli presudu, došlo do bi do poništenja cijelog postupka. Slijedio bi novi sudski proces, ako se implementira odluka ovih sudskih instanci – pojašnjava Feraget.

Treba istaći da Fadil Novalić, kao niti jedan drugi apelant pred Ustavnim sudom BiH, ne može tražiti očitovanje suda u Strazburu bez odluke najviše sudske instance u BiH.

Imajući u vidu da trenutno Ustavni sud BiH funkcioniše bez dvojice sudija iz Republike Srpske, te bez jednog iz FBiH, pitanje je kada će uopšte Novalićev slučaj, kao i slučaj drugih apelanata, biti razmatran.

Što se tiče bavljenja politikom, važno je reći i da je Izborni zakon poprilično nejasan u odredbama koje se tiču kandidovanja za zakonodavne funkcije.

Jasno je da osobe koje imaju na snazi zabranu obavljanja javne dužnosti ne mogu biti imenovani na izvršne funkcije (primjer: Premijer kantona ili entiteta). Isto tako, posljednjim promjenama Izbornog zakona BiH koje je 26. marta ove godine nametnuo visoki predstavnik, izričito je zabranjeno kandidovanje i imenovanje osobama protiv kojih je donesena pravosnažna presuda za ratne zločine.

Nejasno je da li osobe protiv kojih je donesena pravosnažna presuda u drugim sferama mogu biti kandidati na izborima te da li oni mogu preuzeti dužnost ako dobiju dovoljno glasova.

Mada, postoje odredbe u Izbornom zakonu BiH koje predviđaju ovakve slučajeve. Tako član 1.10 kaže da mandat izabranog člana vlasti može prestati ako se protiv njega donese pravosnažna presuda koja nosi kaznu zatvora od šest mjeseci ili više.

Primjeri iz BiH kažu da pravosnažne presude u sferama koje ne navode izričito da sa sobom nose zabranu vršenja javne dužnosti ne znače puno. Ramo Isak, aktuelni ministar unutrašnjih poslova FBiH, je dva puta bio pravosnažno osuđivan.

Prvi put je osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca 2011. godine na zbog ugrožavanja sigurnosti prijetnjom.

Odlukom Opštinskog suda u Zenici osuđen je na šest mjeseci uslovne kazne zatvora 2014. godine zbog nasilničkog ponašanja. Kazna nije izvršena jer u roku od godinu dana nije počinio novo kazneno djelo.

Bez obzira na ove javno dostupne presude, Isak je danas ministar u vladi FBiH.

Među političarima, koji su takođe bili osuđivani su, Zukan Helez, Salko Zildžić, Halil Bajramović, Jerko Ivanković Lijanović i drugi.

Klix.ba

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Trivić: Sram te bilo Milorade, izdajniče, konvertitu i bestidniče!

SB

Prijedorski policajci darovali krv

SB

Milanović: Učiniti više na prevenciji nasilja u društvu (FOTO)

SB

Hrvatski ratni veteran počastio cijeli kafić pa krenuo u krvavi pir

SB

Izmjene Pravilnika ugroziće poslovanje prevoznika iz Srpske

SB

U srijedu humanitarni bazar za podršku dječaku Milanu Šarić

M B

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više