Krupa na Vrbasu uvrštena je među 50 najboljih sela svijeta. Takođe, nalazi se među 14 najljepših sela u BiH, tim povodom sa nama je Mladen Ilić, koji dolazi ispred asocijacije „Zeleni Greben grad“, koji prema preporukama Svjetske turističke organizacije treba da upravlja destinacijom,
Gospodine Iliću, hajde na samom početku da pojasnimo, šta je cilj ove asocijacije nakon što se upravo Krupa okitila nizom nagrada i priznanja u zadnjih nekoliko mjeseci?
Kao što ste u najavi rekli, Krupa na Vrbasu je uvrštena među 50 najboljih sela svijeta, te se nalazi u programu nadogradnje do sledeće godine, kad će ponovo, aplicirati i imati priliku da postane jedno od 20 najboljih sela svijeta! Upravo program nadogradnje, omogućio jeda Svjetska turistička organizacija, angažuje eksperta koji je nekoliko puta posjetio Krupu na Vrbasu. Sama posjeta eksperta, razgovori s mještanima, privrednicima, pružaocima usluge smještaja, poljoprivrednicima, terenskom posjetom, radioncima, omogućene su preporuke koje je potrebno primjeniti kako bi osigurali ulazak na najprestižniju listu svijeta kad su sela i mjesta u pitanju.
Jedna od preporuka je bila i osnivanje Asocijacije. Samim svojim nazivom „Zeleni Greben grad“ simboliše Krupu na Vrbasu, dok riječ „Zeleni“ je pravac u kojem želimo da Krupa na Vrbasu ide, s namjerom da se primjenjuju sva pravila održivog turizma.
Cilj asocijacije je upravo preporuka koju je Krupa na Vrbasu dobila. To je uvezivanje stanovnika, seoskih domaćinstava, poljoprivrednih gazdinstava, proizvođača, svih udruženja koja djeluju na teritoriji Krupe na Vrbasu ali i šire, a čije djelovanje se odvija na teritoriji Krupe, a i onih udruženja koja njeguju kulturno i istorijsko naslijeđe kraja. Asocijacija će prestavljati sponu između gradskih i republičkih organizacija, turističkih agencija, te svih organizacija koje raspisuju projektne pozivei mještana Krupe, kako bi pomogli stanovnicima da na što bolji način prestave svoje ponude i projektne ideje. To je samo jedan od načina promocije ali poboljšavanja uslova rada, te upoznavanja s novim tržištima kroz prekogranične saradnje i promociju pod jednim krovom. Svrha je udruživanje snaga, radi zajedničkog cilja, u kojem ponuđači usluga mogu da se bave svojim poslovima, a osiguravaju nova tržišta, posjete, promocije i druge prilike uz pomoć asocijacije.
Krupa je osim što je uvrštena u top 50 najpoželjnijih turističkih sela, prema „Alteruralu“, uvrštena i u 14 najljepših sela u BiH. Šta su to sve stručnjaci iz oblasti turizma vidjeli u Krupi?
Da. Pored priznanja od Svjetske turističke organizacije, Krupa na Vrbasu uvrštena je u 14 najljepših sela BiH. U skladu sa dobijanjem ovog priznanja, postavljena je turistička signalizacija na ulazu i izlazu sela. Ova oznaka datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka, prvo s isticanjem sela u Francuskoj, a kasnije se proširilo i na druge zemlje Evrope. Zatim je uslijedila promocija, umrežavanje i prestavljanje najljepših sela na zajedničkoj platformi na kojoj su mapirana sva sela s ciljem stravaranja ruta između odabranih četrnaest.
Ono šta stručnjaci u turizmu vide u Krupi na Vrbasu, jeste spoj svega onoga šta je potrebno da bi se izdvojilo od ostalih mjesta: to je izuzetno bogata kulturno-istorijska baština, njegovanje i očuvanje tradicije. Priroda, čist vazduh i voda. Eksploatisanje prirodnih dobara u najbolje svrhe i na najbolji način: sportom, rekreacijom, svjetskim prvenstvima, s naglaskom na očuvanje i podizanje svjesti građana o značaju istog. Međutim, ono što je najvrijednije su ljudi. Stanovnici. Postoje mnoga mjesta, koja su možda istorijski istaknutija ili jedinstvenija po nekom prirodnom dobru, ali nema stanovnika ili imaji izuzetan malen broj s tendencijom izumranja sela. Krupa na Vrbasu ima stanovnike, mlade ljude koje stvaraju porodice i biraju da ostaju u Krupi. Škola ima đaka, dijeca i omladina imaju planove i želju da razvijaju svoje mjesto. Porodice koje vide prednosti razvijanja vlastitog posla. Vjetar u leđa sigurno su bili ovi projekti! To znamo iz razgovora s njima. Krupa na Vrbasu je jedino mjesto koje je od 2021.godine priznato u Mrežu sela UN Turizma, nakon slovenačkog Bohinja, a svake godine sve držane Balkana konkurišu na ovu prestižnu listu sa po tri sela! To govori mnogo. Zato je bitno, uraditi sve u skladu s preporukama koje smo dobili.
Kakve su sve daljnje perspektive Krupe na Vrbasu? Stiče se utisak da su avanturistički sportovi trajno trasirali put turističkog razvoja Krupe?
Ne samo Krupe, nego Banja Luke i njene cijele teritorije. Pored manifestacija, avanturistički sportovi i aktivnosti na otvorenom su naš najjači adut, kada govorimo o nama u odnosu na ponudu Evrope i svijeta. Međutim, mimo prirodnih bogastava koje nam to i omogućavaju, tu su ljudi koji su svojim vizijama, zalaganjem, trudom i istrajnošću uprkos svim subjektivnim i objektivnim preprekama, doveli na mapu svjetske prepoznatljivosti u ponudi avanturizma. Tu je naravno svjetska i evropska prvenstva u raftingu, s svojoj krunom ove godine kada je upravu u Krupi organizovano i po prvi put samo na rijeci Vrbas, svjetsko prvensto u raftingu. Tu je naravno festival „Drill and Chill“ i čuvenim visećem mrežama koje su krasile naslovnicu čuvenog časopisa Nacionalna geografija. Zatim kajak safari, biciklističke ture, pješačenje i mnoge druge aktivnosti na otvorenom.
Međutim, tu se ne ogleda jedina perspektiva Krupe. Gastronomija na tradicionalan način, šumski plodovi, sportski ribolov, te promocija mjesta kroz priče i zanate kulturnog i istorijskog nasliđa. Sve zajedno čine perspektivu Krupe.
Krupa čini se, ima potrebu za kampom evropskih standarda, s obzirom na to da se nalazi na magistralnom putu, da smo ovdje imali tri puta svjtsko prvensvo u raftingu?
Da. Zaista postoji potreba za kampovima evropskih standarda, s obzirom da svake godine nam dolaze gosti iz cijelog svijeta. Kada na to dodamo geografski položaj mjesta, s dobrom infrastrukturom, kampovi postaju nužni u odnosu na avanturizam kao jednu od naših jačih grana turizma. U poslednjoj posjeti angažovanog eksperta za Krupu, dobili smo neke bitne kontakte koji su u kamping poslu godinama, te poslednjih godina rade kamping područja u Istri i priobalnom području. Mimo avanturističkih sportova i takmičenja, magistralni put koji prolazi Krupom i cijelim zmijanjskim krajem je odličan za kampere jer je uprava ta trasa spona između Jadranske obale i kontineta.
Na kraju kakva bi bila preporuka za druga mjesta oko Banja Luke koja imaju turističke resurse? Kako da idu putem pozitivnog primjera Krupe na Vrbasu?
Preporuka bi bila sigurno da pođu putem Krupe. Da budu predloženi od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao prestavnika na državnom nivou, a na taj način da konkurišu za 20 najboljih sela svijeta, a ako ne odmah na tu listu, sigurno na program nadogradnje i umrežavanje s već priznatim mjestima. Ovi pozivi ne daju priliku samo na ovim projektima, nego se s njima otvara čitav dijapazon ponuda i prilika da se predstavimo cijelom svijetu na različitim poljima. Ukoliko nisu sigurni kako, na koji način ili im nedostaje znanja i iskustva kod vođenja i pisanja projekta, neka se slobodno obrate ili Turističkoj organizaciji grada Banja Luka koja je vodila projekat, ali sigurno i Asocijaciji „Zeleni Greben grad“ koja pored potreba Krupe, stoji na usluzi svima koji žele putem pozitivnog primjera Krupe žele ići s svojim mjestom.
Detaljnije u emisiji Banjalučka hronika:
SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.