Prema zbirnim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), na prva tri mjesta liste najbrže rastućih evropskih ekonomija u ovoj godini nalaze se Malta, Srbija i, ma kako to čudno zvučalo, Bjelorusija.
Srbija se na ovoj listi našla na drugom mjestu sa projektovanim rastom BDP-a od 3,9 odsto, što je za 50 odsto više nego prošle godine. Kako su pojasnili autori ove studije, srpska privreda je uzletjela tokom ove godine zbog dobrih rezultata u sektorima trgovine, turizma, ugostiteljstva i građevinarstva. Interesantno, i pored svih sankcija koje su ovoj zemlji uvedene u posljednjih nekoliko godina, na četvrtom mjestu je Rusija.
Kako su istakli autori ovog istraživanja, ruska ekonomija se uprkos sankcijama proširila, odnosno uzdigla kroz povećanu međunarodnu trgovinu sa Kinom i Indijom, što je pratio i rast domaćih preduzeća koja su zamijenila zapadne kompanije.
Na petom mjestu je susjedna Hrvatska, a među prvih 15 su i Kipar, Turska, Poljska, Španija, Grčka, Portugalija, Slovačka… Jedina skandinavska zemlja koja se našla na ovoj listi je Danska, dok na njoj nije bilo mjesta za neke od najvećih zemalja, koje su do sada smatrane privrednim motorima Evrope – Njemačku, Italiju i Francusku.
Prema riječima profesora na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodraga Savića, bilo bi dobro kada bi Srbija uspjela i u narednom periodu da zadrži dosadašnje stope rasta BDP-a.
– Srbija je u povoljnoj situaciji jer je uspela da održi građevinski sektor gradeći infrastrukturu, a sada je tu i EKSPO. Ukoliko se želi ići napred, te stope rasta moraju biti u kontinuitetu, kao što je bilo u nekadašnjoj SFRJ, kada su one išle i do sedam procenata. Kada je u pitanju pozicija Srbije na ovoj skali,ali i nekih drugih zemalja, treba znati da kada imate manju osnovu, lakše je napraviti veći privredni i ekonomski napredak, što nije slučaj sa velikim i razvijeni državama – poručio je Savić.
Smatra i da naredne godine, s obzirom na sva dešavanja, ova skala može izgledati drugačije te da je jednostavno nemoguće više predvidjeti ekonomska kretanja, pogotovo ne u velikim evropskim zemljama koje su se našle u nezavidnoj situaciji,prije svega zbog svojih pogrešnih odluka i procjena,koje se prije svega odnose na odricanje od jeftinih ruskih energenata, ali i njihovog velikog tržišta.
Nažalost, ove zemlje, među kojima je i Njemačka, prema mišljenju Savića, treba da se brinu, jer se njihove stope privrednog rasta neće vratiti u dogledno vrijeme na nivokoji je bio prije četiri, pet godina. To će, navodi, imati i negativne posljedice po ostatak Evrope, Stare dame koja je najljepše godine već proživjela.
Dodaje da čitavu ovu situaciju dodatno može zakomplikovati eventualno uvođenje američkih carina na evropsku robu, ali i novi rast cijena energenata. Evropske cijene prirodnog gasa trenutno se kreću oko jednogodišnjeg maksimuma, jer su novembarske hladnoće razbile nade i molitve za treću relativno blagu zimu zaredom. Novi udarac desiće se i početkom naredne godine jer će Ukrajina tada, a zbog isteka ugovora, najvjerovatnije zavrnuti sve slavine za ruski gas, koji i dalje u određenim količinama stiže u Evropu.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.