Zbog niskih temperatura ovih dana mnogi govore o depresiji. Mnogi su prvi put čuli i stručni naziv – sezonski afektivni poremećaj – češći je tokom zime, ali se javlja i ljeti.
Međutim, depresija koja nije sezonska, češća je pojava. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je oko 300 miliona ljudi depresivno.
Dijagnoza Svjetske zdravstvene organizacije, 3,4 odsto opšte populacije je depresivno. Neka istraživanja pokazuju i mnogo veće brojeve.
Narcisoidna kultura
– Mislim da je ona narcisoidna kultura o kojoj je pisao Laš još ‘79. godine apsolutno nešto u čemu živimo. To je kultura nemanja empatije, odnosno nerazumijevanja sagovornika, prijatelja, neučestvovanje u njegovim emocijama, nerazumijevanje njegovih emocija.
Tome naravno doprinosi psihijatrizacija društva i doprinosi to da su mas mediji, zapravo novine, sve moguće društvene mreže konstantno preplavljene ljudima, tzv. lajf koučevima koji se bave nekim od tema iz domena mentalnog zdravlja, a da su vrlo upitnog formalniog i neformalnog obrazovanja – upozorava psihijatar Marija Katanić.
A mladima su takvi najdostupniji na mrežama koje koriste. Zato je logično pitanje da li im sliku o mentalnom zdravlju pravi virtuelni ili stvarni svijet?
Mladi ljudi, sagovornici RTS-a, smatraju da su ljudi zbog tempa života izuzetno anksiozni i da je teško prepoznati čije mentalno zdravlje je ozbiljno ugroženo ili ko je “na granici“.
Anksioznost i depresija – psihijatrijski poremećaji raspoloženja
Po definiciji, anksioznost i depresija su psihijatrijski poremećaji raspoloženja.
– Normalno u životu svakog adolescenta ili mlade osobe je da neće biti raspoložen kad ga ostavi djevojka ili dečko, kad padne ispit, kad izgubi godinu na fakultetu, kad ima svađu sa prijateljem, kad je prisutna svađa u porodici.
Sve te situacije služe da mi prosto ojačamo kao osoba, da se izgradimo kao ličnost. Bitno je koliko to nešto traje. Psihijatrijski simptomi moraju biti prisutni u određenom kontinuitetu. I određen broj simptoma kroz to vrijeme da bismo mi mogli da kažemo, to je klinička dijagnoza depresivnosti – objašnjava Katanićeva.
Psiholog na Institutu za mentalno zdravlje Snežana Mrvić smatra da su mladi danas samosvjesni i otvoreniji da govore o svojim problemima.
– Mislim da su nekako manje stigmatizovani i spremni da pomoć potraže. U tom smislu, možda jesu malo više fokusirani na sebe, što sa jedne strane nekada može biti i mač sa dvije oštrice, u smislu da to može voditi ka nekom manjku empatije ali nužno ne mora da znači – ocjenjuje Mrvićeva.
RTS
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.