Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Srbije, Arno Gujon, izjavio je u intervjuu za francuski medij “Frontijer” (Frontières) da danas u AP Kosovo i Metohija živi pet odsto Srba, a da su prije jednog vijeka Srbi na toj teritoriji činili većinu.
Izlažući stvarnu sliku života pravoslavnih Srba na KiM, otvoreno i bez uljepšavanja, Gujon je međunarodnoj javnosti približio kroz kakve su talase progona, egzodusa i nasilja prošli Srbi u južnoj srpskoj pokrajini, i sa kakvom se svakodnevnom stvarnošću suočavaju danas, saopšteno je iz njegove Kancelarije.
Gujon navodi da su između 1999. i 2004. godine Srbi sa KiM doživjeli mnoge progone.
– Od 1999. godine, više od 250.000 Srba bilo je primorano na egzodus pod pritiskom Albanaca. Pogromi 17. i 18. marta 2004. izazvali su beg dodatnih 10.000 ljudi i uništenje 150 crkava i manastira. Danas, Srbi čine oko pet odsto stanovništva, što je oko 100.000 ljudi, dok su prije jednog vijeka bili većinski narod – rekao je Gujon.
On je naveo da Srbi sada žive u enklavama (jedna ulica, četvrt, grupa kuća…) sa jednim uporištem na sjeveru Kosova oko Mitrovice i da se posljednjih godina represija pojačala sa pojačanim policijskim kontrolama, hapšenjima i proizvoljnim zatvaranjima.
– Ja sam lično bio zaustavljan bez razloga od strane albanske policije i zabranjivan mi je ulaz na teritoriju iako sam vodio redovnu humanitarnu akciju od 2004. godine. To nije spriječilo moju organizaciju, Solidarnost Kosovo, da nastavi sa radom, ali cilj takozvanih kosovskih vlasti bio je da prekinu humanitarnu pomoć i još više izoluju srpsko stanovništvo – rekao je Gujon.
Kako je istakao, pritisak na srpsku manjinu se takođe pojačava na političkom i administrativnom planu, sa mjerama koje imaju za cilj da prekinu sve veze sa Beogradom.
– Srpske obrazovne i zdravstvene ustanove su ugrožene, nastavnici i ljekari koji rade u ovim institucijama su pod stalnim pritiskom, a ograničenja su postavljena na finansijska sredstva koja dolaze iz Srbije. Ovim zvaničnim represijama treba dodati i progone od strane albanskog stanovništva koje djeluje nekažnjeno – rekao je Gujon.
On kaže da preostali Srbi žive pod stalnom prijetnjom progona i nasilja i da mnoge porodice svakodnevno trpe poniženja, napade, višestruke provale, pa čak i pokušaje trovanja, što je, kaže, i on sam vidio.
– U više navrata, srpske kuće su paljene, škole i bogomolje vandalizovane. Ponekad, Albanci prolaze kolima i ispaljuju rafale iz automatskog oružja na prolaznike. Djeca koja su se igrala na obali rijeke, malo dalje od svoje enklave, ubijena su prije nekoliko godina. Uprkos njihovoj volji da ostanu na zemlji svojih predaka, ovi hrišćani moraju da se suoče sa sve većim neprijateljstvom i izolacijom koja im čak ometa pristup osnovnim uslugama, zaposlenju i bezbjednosti – naglašava Gujon.
U intervjuu za francuski medij, navodi i to da AP KiM nastavlja da gubi svoje hrišćansko nasljeđe i da su od 1.000 pravoslavnih vjerskih objekata sada mnogi uništeni ili oskrnavljeni poput manastira Sveti Arhangel u Prizrenu i Bogorodice Ljeviške, koja je upisana na UNESKO-ov spisak svjetske baštine.
Na istom spisku su, dodaje, Gračanica i Pećka patrijaršija, koji su danas pod stalnim nadzorom kako bi se izbjeglo njihovo uništenje.
Arno Gujon ukazuje da je etničko čišćenja Srba sa Kosova i Metohije razlog zbog kog je odlučio da 2004. godine osnuje organizaciju “Solidarnost Kosovo“, upravo u vrijeme antisrpskih pogroma i na taj način pomogne.
– Srpska vlada je uspjela da održi određene civilne strukture: bolnice, škole, socijalnu pomoć. Međutim, ove ustanove su sada direktno napadnute od strane albanske policije na Kosovu i Metohiji. Centri za socijalnu pomoć su zatvoreni, bolnice pretresane. Albanci na Kosovu smatraju ove institucije ilegalnim, iako one postoje oduvijek. Naravno, to nas ne zaustavlja i nastavljamo da pružamo podršku – navodi on.
Na pitanje novinara nedeljnika “Frontijer” da li smatra da bi jednog dana bilo moguće da se Kosovo i Metohija vrate Srbiji, Gujon odgovara da bi to bilo spasonosno.
– Govorimo o pitanju opstanka za cijelu zajednicu koja je na ivici iskorjenjivanja. Što se tiče budućnosti, Beograd će, naravno, nastaviti da podržava svoje stanovništvo i neće odustati od povratka svog suvereniteta nad kolijevkom svoje civilizacije. A posljednjih godina vidimo koliko se stvari na međunarodnoj sceni mogu brzo promijeniti – zaključuje Gujon.
Tanjug
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.