Posljednja tumačenja pozicije Kristijana Šmita u BiH produbila su jaz između vlasti i opozicije jer dok iz republičkog vrha tvrde da njemački diplomata nije legitiman visoki predstavnik i da taj njihov stav ništa ne može poljuljati, u SDS-u ipak vide osnov po kojem mogu da ga priznaju. To bi ih, prema prognozama stručnjaka, moglo dosta koštati, i to već na narednoj provjeri kod birača.
Republička vlast predvođena SNSD-om od dolaska Šmita u BiH, posljednjeg dana jula 2021. godine, tvrdi da on nije legitiman visoki predstavnik jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), kao njegovi prethodnici na toj poziciji u OHR-u.
Takođe tvrde i da Šmit i političko Sarajevo polažu velike nade upravo u opoziciju iz Srpske, nastojeći da ih uvedu u sve strukture vlasti. Podvlače da svi znaju za sastanke opozicije i Šmita, dodajući da to dokazuju i riječi njemačkog diplomate koji je za tamošnje medije rekao da “preorijentacija Republike Srpske, kroz jaču opoziciju koja tada preuzima i odgovornost vlasti mogla bi brzo okončati mnoge od trenutnih kriza”.
Ulje na vatru dolila je izjava funkcionera SDS-a Marinka Božovića koju je dao federalnim medijima odgovarajući na pitanje da li on priznaje Šmita kao visokog predstavnika.
– Ako Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije dao saglasnost i ako se sastao sa zvaničnicima u regionu, ako ga oni priznaju, onda ga i ja priznajem po tom principu – rekao je, između ostalog, tom prilikom Božović koji je načelnik Istočne Ilidže.
Svoj stav iznio je juče i prvi čovjek SNSD-a i predsjednik Republike. Dodik smatra da opozicija računa na Šmita i strance iz ličnih interesa te da je riječ o izdajničkom poslu, jer ih narod odavno ne podržava, navodeći da ovakva opozicija, ali ni BiH nemaju budućnost.
– Da bi neko bio izabran za visokog predstavnika, mora biti izabran od strane potpisnika Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Glava me boli kad moram pominjati te opštepoznate stvari. Visoki predstavnik mora da bude potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti UN, a ni jedno ni drugo se nije desilo, već se Kristijan Šmit sa nekom grupom neformalnih zemalja, koje su odlučile da ga podrže, samoproglasio – istakao je Dodik.
Dodaje da je stvar eskalirala tako što je on nametao zakone i odluke, a onda se krenulo i u sudske postupke.
– Muslimani iz Sarajeva su prihvatili da sude po njegovim nalozima, i to nas podsjeća na vremena od prije 150 godina. Nama je važno da sačuvamo Republiku Srpsku i za to se i borimo. Oni koji tvrde da je Šmit legalan, a dolaze iz Srpske, to govore iz svojih ličnih kalkulacija – navodi Dodik.
Opozicija iz Srpske je, kako Dodik navodi, prvo prihvatila Šmita, a onda ga se odrekla.
– Postoje i neke izjave o tome. Sada su se ponovo vratili u tu ljubav, te pokušavaju da opravdaju priču o popuni zajedničkih institucija. Ko im brani, ako misle da mogu? Mislim da ne mogu, ali ovdje je najviše izgubila BiH, muslimanska čaršija koja pokušava da progura politiku koja ne uspijeva. Ako ne dođe do brzog dogovora, BiH nema nikakvog smisla – ističe Dodik.
Predsjednik SDS-a Milan Miličević, s druge strane, tvrdi da nije na pravi način protumačena izjava Božovića.
– SDS prihvata, o tome sam i ja više puta govorio, da visoki predstavnik nije izabran prema procedurama i u tom smislu nije legitiman, ali postoji. I u tom smislu i Božović razmišlja, da on postoji, donosi odluke sa kojima se nosimo i borimo, ali ga moramo prihvatiti kao realnost sa kojom živimo u BiH – poručio je Miličević za “Glas”.
Analitičara i sociologa Dragu Vukovića, ipak, brine nivo razumijevanja političkih aktera pa i Božovića o ulozi visokog predstavnika u BiH. Potpuno je, kaže, normalno da se Srpska bori protiv takve uloge Šmita koji je glavni remetilački faktor i glavni kreator najveće institucionalne krize u BiH.
– Srpska nema drugog načina borbe osim institucionalnog odgovora na ovu drsku Šmitovu rabotu. Suđenje Dodiku je prvi, rekao bih, ne najvažniji korak ka potpunoj unitarizaciji BiH koja bi trebalo da se završi oduzimanjem imovine i ukidanjem principa entitetskog glasanja u zajedničkim institucijama. I sada imamo Božovića i druge koji sve to svode na lični Dodikov problem umjesto da svi pokažu to izgubljeno nacionalno jedinstvo, toliko bitno za opstanak Republike Srpske. Zato mi ova priča o saradnji opozicije sa Šmitom više govori o stanju ove političke grupacije koja je potpuno oslabila i skoro bez ikakvog ugleda kod birača. Mislim da će im se to obiti o glavu već na narednim opštim izborima iduće godine – rekao je Vuković za “Glas”.
Neraskidive veze
Portparol SNSD-a Radovan Kovačević kazao je da opozicija svakodnevno pokazuje da je, u neraskidivoj koaliciji sa Kristijanom Šmitom, sopstvene interese i mogućnost sticanja ličnih privilegija spremna staviti iznad interesa i prava Republike Srpske.
– Zato i ignorišu činjenicu, ili još gore ni ne znaju, da nije vlast Srpske ta koja ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, već ga ne priznaje Savjet bezbjednosti UN. Njegovo imenovanje je bilo na dnevnom redu sjednice, ali jednostavno nije dobilo potrebnu podršku. A Dejtonski sporazum, odnosno njegov Aneks 10 je odredio da je relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti UN obavezan uslov za imenovanje visokog predstavnika – naveo je Kovačević uz opasku da je izdaja za ovakvu politiku opozicije blaga riječ.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.