Nestabilno okruženje u zemlji, regionu i svijetu sasvim sigurno predstavlja prijetnju održavanju cijena energenata i sirovina bar na dosadašnjem nivou, naveli su iz Centralne banke BiH, pišu Nezavisne novine.
Tako, prema rezultatima ankete o inflacijskim očekivanjima iz marta ove godine, očekivana inflacija za 2025. godinu iznosi 4,20 odsto.
“Međutim, već u 2026. godini se očekuje postepena stabilizacija očekivane inflacije, a njena stopa iznosi 3,30 odsto. Martovski krug anketiranja odnosio se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za 2025. i 2026. godinu. Rezultati ankete upravo predstavljaju odraz današnje situacije u zemlji i svijetu i pokazuju određen stepen destabilizacije očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove anketiranja”, istakli su iz Centralne banke BiH.
Prema njihovim riječima, naglašeni rizici u vezi s inflacijom uveliko su posljedica geopolitičkih dešavanja današnjice.
“Nestabilno okruženje u zemlji, regionu i svijetu sasvim sigurno predstavlja prijetnju održavanju cijena energenata i sirovina bar na dosadašnjem nivou. S tim u vezi, predikcije očekivanja u vezi s inflacijom jednim dijelom impliciraju visinu budućih inflacija. Predstavnici finansijskog sektora (banke i osiguravajuća društva) su se uredno odazvali na provođenje ankete o očekivanoj inflaciji i u ovom krugu”, kazali su iz CB BiH.
Napominju da bi, analogno geopolitičkim pritiscima današnjice, očekivanja u vezi s inflacijom trebalo da budu realistična i nikako formirana s dozom pozitivizma.
“Kao imperativ nameće se potreba za shvatanjem da je u našoj zemlji zastupljena i uvozna inflacija te bi očekivanja o inflaciji trebalo da se baziraju i na ovim činjenicama. Isto tako, netrpeljivosti koje su trenutno prisutne oblikuju i odluke potrošača o budućim potrošnjama, pogotovo ukoliko rast ličnih primanja ne bude formiran u skladu s rastom cijena. Stoga, očekivana inflacija predstavlja problematiku zbog koje je potrebno biti konstantno na oprezu”, zaključuju iz CB BiH.
Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže za “Nezavisne novine” da nije iznenađen visokom stopom inflacije imajući u vidu geopolitičke okolnosti.
“Očekivao sam ipak da će biti niža. Ono što je svakako uzrok ovakve inflacije jeste carinski rat između SAD i ostalih zemalja u svijetu, što će dovesti do opšteg porasta cijena, iako s druge strane imamo situaciju da će manji ekonomski rast imati za posljedicu niže troškove energenata”, istakao je Gligorić.
Dodao je da je očigledno da su globalne neizvjesnosti i prije svega carinski rat dominantnije uticali na činjenicu da će inflacija biti visoka.
“Ne može se očekivati smanjenje referentnih kamatnih stopa od FED-a i Evropske centralne banke, što znači da ni u ostatku svijeta neće doći do smanjenja referentnih kamatnih stopa. Znači, ne možemo očekivati niže kamatne stope kako se predviđalo krajem prošle i početkom ove godine. Ako zaista inflacija bude visoka, možda dođe i do rasta referentnih kamatnih stopa. Situacija u Evropskoj uniji dominantno utiče i na situaciju u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Sad je većina stvari u rukama političara. Ako se smanje tenzije na globalnom nivou, možemo očekivati neke bolje prognoze”, objasnio je Gligorić.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.